Financijski sustav RH

Objavljeno: 30.6.2015. Ažurirano: 3.1.2023.
Financijski sustav zemlje čine njezina valuta i platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. Okosnica su financijskog sustava Republike Hrvatske kreditne institucije, čiji rad uređuje i nadzire Hrvatska narodna banka.

Od 1. siječnja 2023. zakonsko je sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj euro – zajednička valuta država članica europodručja.

U platnom sustavu Republike Hrvatske fizičke i pravne osobe obavljaju sve bezgotovinske platne transakcije u zemlji i s inozemstvom preko pružatelja platnih usluga, najčešće preko poslovnih banaka, a poslovne banke međusobno platne transakcije obavljaju preko platnih sustava TARGET2, EuroNKS i EuroNKSInst. Funkcioniranje platnog prometa u Republici Hrvatskoj uređeno je nizom propisa, među kojima ističemo Zakon o platnom prometu i Zakon o elektroničkom novcu. Hrvatska narodna banka zadužena je za reguliranje količine gotovog novca u optjecaju putem poslovnih banaka kao i za neometano funkcioniranje nacionalnoga platnog sustava.

Na novčanom tržištu trguje se slobodnim novčanim sredstvima i kratkoročnim financijskim instrumentima (preostale ročnosti do godine dana). Poslovne banke pozajmljuju novčana sredstva i međusobno za potrebe likvidnosti na tzv. međubankovnom tržištu.

Na deviznom tržištu banke spajaju domaću potražnju za inozemnom valutom i inozemnu potražnju za domaćom valutom. Osim banaka na deviznom tržištu djeluju i ovlašteni mjenjači, čije poslovanje regulira Hrvatska narodna banka, a nadzire Ministarstvo financija – Financijski inspektorat.

Ulaganjem u instrumente vlasništva i duga kojima se trguje na tržištu kapitala (odnosno burzi) bave se i pravne i fizičke osobe, s posredništvom ovlaštenih brokera. Ta se trgovina odvija putem Zagrebačke burze, a za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira zaduženo je Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD).

Prema udjelu pojedinog posrednika u imovini financijskog sustava, najzastupljenije su financijske institucije u Republici Hrvatskoj kreditne institucije, među kojima se ističu banke. Osim poslovnih banaka na hrvatskom tržištu posluju i jedna stambena štedionica, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja obavlja funkciju razvojne i izvozne banke, te kreditne institucije iz drugih zemalja EU-a. Zajedno s kreditnim institucijama važniji financijski posrednici – mjereno udjelom u ukupnoj financijskoj imovini sustava – jesu obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, a ostali financijski posrednici obuhvaćaju osiguravajuća društva, investicijske i novčane fondove te društva za leasing i faktoring. Pregled strukture financijske imovine svih institucija dostupan je u tablici financijskih računa. Poslovanje svih vrsta nebankovnih financijskih posrednika regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Osim aktivnosti regulatora HNB-a i Hanfe, za nesmetano funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava važne su i aktivnosti drugih nadzorno-regulatornih tijela te pomoćnih financijskih institucija: Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD), čija je osnovna funkcija zaštita deponenata od gubitka depozita u slučaju propasti kreditne institucije te Uprave Ministarstva financija za gospodarstvo i financijski sustav, koja priprema zakonske prijedloge s područja financijskog poslovanja. S druge strane, interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija, kao i u javnosti, zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) te Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Od ostalih institucija specijaliziranih za pružanje usluga sudionicima na financijskim tržištima te u redovitom poslovanju možemo navesti Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika (Regos) te Financijsku agenciju (Fina).