Razmjena usluga s inozemstvom

Objavljeno: 1.2.2015.

Tablice razmjene usluga s inozemstvom prikazuju prihode i rashode od razmjene usluga s inozemstvom između hrvatskih rezidenata i nerezidenata koje ujedno čine sastavni dio tekućeg računa platne bilance. Tablice su podjeljene na osnovne vrste usluga, prema godinama i zemljama trgovinskih partnera.

Metodologija - razmjena usluga s inozemstvom

Objavljeno: 19.1.2016. Ažurirano: 10.10.2019.

Tablica R1 Prihodi od razmjene usluga s inozemstvom
Tablica R2 Rashodi u razmjeni usluga s inozemstvom

Tablicama su obuhvaćene sve usluge koje se prikupljaju istraživanjima Hrvatske narodne banke za potrebe sastavljanja platne bilance.

Usluge popravaka (tablice P2 i R2), financijske usluge (P7 i R7), telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge (P8 i R8), naknade za prava na korištenje intelektualne imovine (P9 i R9), usluge istraživanja i razvoja (P10 i R10), usluge upravljanja i savjetovanja (P11 i R11), usluge povezane s trgovinom, tehničke i ostale poslovne usluge (P12 i R12) te osobne usluge i usluge kulture i razonode (P13 i R13) prate se pomoću statističkog istraživanja o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom na temelju odabranog uzorka izvještajnih jedinica s ciljanom pokrivenošću ukupne populacije od 90%. Uzorak se ažurira jedanput godišnje, a podaci prikupljeni statističkim istraživanjem nadopunjuju se procjenom za dio populacije koji istraživanjem nije obuhvaćen. Podatak o zemlji protustranke standardni je element statističkog istraživanja. Za dio procijenjene vrijednosti usluga koji čini nadopunu na punu populaciju zemlja protustranke nije poznata.

Usluge oplemenjivanja (tablice P1 i R1) procjenjuju se na temelju statističkog istraživanja o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom. Izvještajnu populaciju čine institucije koje su uključene u ovakve poslove, a odabiru se na temelju podataka prikupljenih istraživanjem o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom te podataka DZS-a o bruto vrijednostima oplemenjivanja. Podatak o zemlji protustranke standardni je element statističkog istraživanja.

Građevinske usluge (tablice P5 i R5) prikupljaju se statističkim istraživanjem o međunarodnim transakcijama povezanima s građevinskim uslugama.

Usluge osiguranja (tablice P6 i R6) prikupljaju se statističkim istraživanjem o međunarodnim transakcijama povezanima s osiguranjem.

Statistička istraživanja o građevinskim uslugama i uslugama osiguranja obuhvaćaju populaciju u tolikom dijelu da nije potrebna dodatna prilagodba za dio koji nije pokriven uzorkom. Podatak o zemlji protustranke standardni je element ovih statističkih istraživanja.

Usluge prijevoza (tablice P3 i R3) prikupljaju se na temelju posebnoga statističkog istraživanja o uslugama u međunarodnom prijevozu. Zbog izrazito velike populacije cestovnih prijevoznika, prihodi i rashodi s osnove teretnoga cestovnog prijevoza ne preuzimaju se iz navedenog istraživanja, već se procjenjuju na temelju istraživanja o prijevozu koje provodi DZS, a služi se i procjenama Udruge cestovnih teretnih prijevoznika.

Rashodi po ovim uslugama jednaki su troškovima prijevoza i osiguranja koji se odnose na uvoz robe koji pripada nerezidentima, a koji se procjenjuje na osnovi svođenja vrijednosti robnog uvoza prema paritetu cif na vrijednost uvoza prema paritetu fob.

Podatak o zemlji protustranke standardni je element statističkog istraživanja o uslugama u međunarodnom prijevozu od 2013., ali taj podatak nije raspoloživ za onaj dio usluga koje se ne procjenjuju na temelju ovog istraživanja, već na temelju drugih opisanih izvora.

Prihodi od usluga pruženih stranim putnicima i turistima, kao i rashodi koje su domaći putnici i turisti imali u inozemstvu, prikazuju se u tablicama Putovanja – turizam (P4 i R4), a prikupljaju se istraživanjem o potrošnji inozemnih putnika u Republici Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu. Rezultati tog istraživanja, koje se zasniva na anketiranju putnika (stratificirani uzorak) na graničnim prijelazima, kombiniraju se s podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog zavoda za statistiku o broju stranih i domaćih putnika.kako bi se procijenile odgovarajuće stavke platne bilance. Za sljedeće razdoblje, 2003. – 2012., platnobilančni podaci o prihodima na poziciji Putovanja – turizam nisu izvedeni opisanom standardnom metodološkom kombinacijom fizičkih pokazatelja i ocijenjene prosječne potrošnje iz Istraživanja o potrošnji inozemnih putnika, već se radi veće pouzdanosti procjene za ovo razdoblje na strani prihoda primjenjuje ekonometrijska metoda procjene koju je razvio HNB. Pritom se fizički pokazatelji MUP-a i DZS-a, kao i druge relevantne varijable, rabe kao ulazni podaci za tu ekonometrijsku procjenu. Naposljetku, za razdoblje od 2013. godine nadalje podaci o prihodima i podaci o rashodima na pozicijama Putovanja – turizam ponovo se računaju kao umnožak fizičkih pokazatelja broja putnika i odgovarajućih anketnih pokazatelja njihove prosječne potrošnje. Pritom kao glavni izvor podataka za ovaj izračun služe službeni podaci MUP-a i rezultati Istraživanja o potrošnji putnika HNB-a.

Za ovu vrstu usluga struktura prihoda i rashoda prema zemljama dobiva se na temelju podataka prikupljenih istraživanjem o potrošnji inozemnih putnika u Republici Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu.