S početkom primjene Zakona o platnom prometu u zemlji (1. travnja 2002.) učinjen je i posljednji korak u provedbi reforme domaćega platnog prometa. Tijekom procesa reforme izgrađena je nova infrastruktura platnog prometa (Hrvatski sustav velikih plaćanja, Nacionalni klirinški sustav, Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata), donesena je odgovarajuća podzakonska regulativa te su naposljetku preneseni računi klijenata iz Fine (prije Zavoda za platni promet) u banke. Na taj su način stvorene pretpostavke za razvoj učinkovitijega i racionalnijega platnog sustava na zadovoljstvo njihovih korisnika i cjelokupnoga gospodarskog sustava. Osim toga, izgrađen je sustav platnog prometa čija struktura odgovara međunarodnim standardima, pa je u tom smislu on usporediv i kompatibilan s platnim sustavima zemalja Europske unije.

Platni je promet neizostavan dio gospodarskog sustava svake zemlje i njegova je osnovna funkcija omogućavanje sigurne i učinkovite uporabe novca kao sredstva plaćanja. Upravo stoga uspješno funkcioniranje platnog prometa iznimno je važno i za središnju banku, instituciju odgovornu za funkcioniranje platnog prometa u zemlji, i za cjelokupni financijski sustav. Platni promet obuhvaća cijeli niz operativnih i tehnoloških postupaka definiranih odredbama različitih zakona. Imajući na umu navedeno, a u cilju bolje međuinstitucionalne suradnje na području funkcioniranja i razvoja platnog prometa u zemlji, osnovan je Nacionalni odbor za platni promet. Sporazum o osnivanju Nacionalnog odbora za platni promet donijeli su Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, Hrvatska gospodarska komora (unutar koje djeluje Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize) i Hrvatska udruga banaka.

Temeljne zadaće Nacionalnog odbora za platni promet povezane su sa svim aspektima funkcioniranja platnog prometa u zemlji. Tako Odbor:

• definira i predlaže poduzimanje zajedničkih mjera u platnom prometu kako bi se osigurala jedinstvena primjena zakonskih propisa iz različitih područja,
• potiče prihvaćanje i primjenu novih rješenja u platnom prometu u cilju postizanja većeg stupnja sigurnosti i učinkovitosti,
• daje inicijativu za uspostavu suradnje između institucija nadležnih za donošenje propisa koji su usko povezani s obavljanjem poslova platnog prometa u zemlji, a po potrebi i inicijativu za izmjenu važećih zakonskih i podzakonskih propisa,
• prati razvoj i predlaže primjenu novih usluga i servisa u platnom prometu radi boljeg i kvalitetnijeg odnosa između banke i njezinih komitenata,
• utvrđuje probleme u odvijanju platnog prometa u zemlji i predlaže rješenja za njih,
• afirmira daljnji razvoj platnog prometa u zemlji na tržišnim načelima i suprotstavlja se monopolnim interesima u platnom prometu bilo koje financijske institucije u zemlji i
• predlaže smjernice razvoja platnog sustava u zemlji u skladu s direktivama EU-a i prihvaćenim međunarodnim standardima.

Nacionalni odbor za platni promet ima 16 članova koje su imenovale potpisnice Sporazuma o osnivanju.

Članovi su odbora:

Hrvatska narodna banka

• Neven Barbaroša – predsjednik
• Ivan Biluš – član
• Mario Maravić – član
• Damir Blažeković – član
• Marijan Mokos – tajnik

Ministarstvo financija

• Ivana Jakir Bajo – zamjenica predsjednika (Uprava za izvršavanje državnog proračuna)
• Ivana Ravlić Ivanović – član (Sektor za financijski sustav)
• Danka Mihaljević – član (Državna riznica)
• Gordana Marić – član (Porezna uprava)

Hrvatska gospodarska komora

• Vanja Dominović – član (HGK – Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize)
• Ivana Marinović – član (Hrvatska poštanska banka d.d.)
• Saša Turčić – član (Kreditna banka Zagreb d.d.)
• Danijel Šplajt – član (Croatia banka d.d.)

Hrvatska udruga banaka

• Zoran Bohaček – član (Hrvatska udruga banaka)
• Ivica Jerkić – član (Raiffeisenbank Austria d.d.)
• Vatroslav Jukić – član (Privredna banka Zagreb d.d.)
• Nevena Stulić – član (Zagrebačka banka d.d.)

Način rada Nacionalnog odbora za platni promet

Sjedište Odbora je u Zagrebu, pri Hrvatskoj narodnoj banci. Radom Odbora upravlja predsjednik Odbora, a njega iz redova svojih članova imenuje i razrješuje Hrvatska narodna banka. Odbor radi na sjednicama koje saziva i vodi predsjednik Odbora. Rad Odbora je javan, a o radu na sjednicama vodi se zapisnik.

Pravo pokretanja inicijative za razmatranje pojedinih pitanja kao i pravo predlaganja pojedinih pitanja za dnevni red Odbora imaju isključivo članovi Odbora. O pitanjima koja se razmatraju Odbor donosi odgovarajuće zaključke. Ti zaključci imaju karakter preporuka za postupanje u platnom prometu i nisu obvezujući. U radu Odbora mogu sudjelovati i predstavnici drugih državnih institucija ili drugih pravnih osoba kada članovi Odbora odluče da njihovo sudjelovanje u radu pridonosi stručnijem i cjelovitijem utvrđivanju pitanja koja se razmatraju, odnosno kada se na Odboru raspravlja o pitanju za koje su zainteresirani.

Odbor može, ovisno o potrebi, svojom odlukom formirati radna tijela kojima određuje zadatke, sudionike kao i moguće nadležnosti pojedinih sudionika. Radna tijela sastaju se neovisno o radu Odbora, izvješćuju Odbor o svom radu te daju Odboru na donošenje prijedloge konačnih rješenja iz djelokruga svojih zadataka. Isto tako, u cilju učinkovitijeg i stručnijeg rada, Odbor može formirati i radne skupine koje će članovima Odbora dati stručno mišljenje i prijedlog za rješavanje određenog problema koje je važno za rad Odbora. Rad Odbora ni u kojem smislu ne ograničuje zakonske ovlasti i funkciju Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.