Protuciklički sloj kapitala

Objavljeno: 8.11.2017. Ažurirano: 29.9.2021.
Protuciklički zaštitni sloj ZS (pck) jest makrobonitetna mjera koja se koristi radi ublažavanja sistemskih rizika koji mogu proizići iz prekomjernoga kreditnog rasta u privatnom nefinancijskom sektoru.

Taj zaštitni sloj kapitala služi bankama za apsorpciju mogućih gubitaka tijekom gospodarskog usporavanja i gospodarskih kriza te, s druge strane, radi ograničavanja prekomjernog rasta kredita u vremenima rastućeg optimizma i snažnog opravka gospodarskog ciklusa. U tom smislu protuciklički zaštitni sloj kapitala u osnovi djeluje na ublažavanje fluktuacija financijskih ciklusa.

Trenutačno razina protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za sve banke u Republici Hrvatskoj iznosi 0%.


Priopćenje o nastavku primjene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku za četvrto tromjesečje 2022.

Hrvatska narodna banka provela je redovnu tromjesečnu procjenu potrebne visine protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Na temelju nove analitičke ocjene evolucije sistemskih rizika cikličke prirode HNB objavljuje da se u četvrtom tromjesečju 2022. zadržava ista visina stope od 0%, koja će se primjenjivati od 1. listopada 2022. Relevantne informacije u skladu s člancima 119. i 123. Zakona o kreditnim institucijama objavljene su u nastavku.

Snažan oporavak gospodarske aktivnosti, čiji se nastavak očekuje i u drugom polugodištu, uz uvjete financiranja koji su i nadalje povoljni, podupro je kreditnu aktivnost banaka. Daljnje ubrzavanje rasta plasmana kućanstvima pretežito odražava brži rast stambenih kredita, potaknutih programom državnog subvencioniranja iz proljeća 2021. u uvjetima padajućih kamatnih stopa na stambene kredite. Istodobno su cijene stambenih nekretnina nastavile rasti i odvajati se od ekonomskih fundamenata. Opisana kretanja upućuju na mogući početak kumulacije cikličkih sistemskih rizika u domaćem gospodarstvu, zbog čega će HNB u ulozi nadležnoga makrobonitetnog tijela nastaviti redovito pratiti gospodarska i financijska kretanja i daljnju evoluciju sistemskih rizika, kako bi po potrebi pravodobno prilagodio stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. 

Grafikon 1: Referentni pokazatelj visine zaštitnog sloja

Grafikon 2: Specifični pokazatelj relativne zaduženosti i kratkoročni jaza

Grafikon 3: Standardizirani pokazatelj relativne zaduženosti i kratkoročni jaza

a Izračuni svih relevantnih omjera (standardizirani je omjer ukupnih plasmana, tj. domaćih plasmana i inozemnog duga, te nominalnoga godišnjeg BDP-a, dok je specifični omjer kredita domaćih kreditnih institucija i tromjesečnog sezonski prilagođenog BDP-a) i kratkoročnog jaza napravljeni su na uzorku od 2000. godine. Kvazihistorijski jaz izračunava se na cijelom uzorku, a rekurzivni jaz na desnostranom pomičnom uzorku (raspoloživih podataka u svakom tromjesečju), pri čemu su posljednja opažanja uvijek ista za oba pokazatelja jaza. Povijesna distribucija izračunatog jaza jest područje između najmanje i najveće vrijednosti jaza izračunate pomicanjem uzorka udesno. Povijesne serije referentnih pokazatelja visine zaštitnog sloja prikazane su kao funkcija kratkoročnoga (rekurzivnog) jaza.

Izvori: DZS (izvorne serije nominalnog BDP-a, sezonski prilagođene u HNB-u); HNB (tablice D1, D5 i H15 za vremenske serije kredita); vremenske serije podložne su revidiranju i dostupne na internetskim stranicama HNB-a; vremenska serija inozemnog duga nefinancijskih privatnih poduzeća prilagođena je za učinak reklasifikacije dijela inozemnog duga po kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima u inozemni dug izravnih ulaganja

 


ARHIVA PRIOPĆENJA