Bernadette O'Brien, Sarai Artiles Reyes, Hannah Roodt, Elisabeth Schulz^[1] i Jozef Vrana^[2]

Naš novac mora biti jednostavan za rukovanje, privlačan i težak za krivotvorenje. Ovaj post na blogu ESB-a informira vas o dobrom dizajnu novčanica – i traži vaš savjet.

Novčanice mogu postati legendarne i pričati jedinstvene priče. Mogu prikazivati mitska bića, lokalne heroje, nacionalna blaga ili prirodna čuda. Muzeji izlažu primjerke novčanica iz cijeloga svijeta, ističući njihov povijesni kontekst i kreativnost njihova dizajna te ih koristimo gotovo svakog dana za kupnju namirnica, plaćanje novina ili napojnicu u restoranu. Međutim, jeste li ikada razmišljali o tome što je potrebno za osmišljavanje dobre novčanice? Ili zašto su novčanice baš te veličine ili izgleda? Ovaj post na blogu pruža neke od odgovora istražujući načela dizajna najsuvremenijih novčanica.

Provjerite svoju gotovinu u tren oka

Jedna od najvažnijih značajki novca je povjerenje ljudi. Kako bismo osigurali to povjerenje, moramo biti sigurni da je papir u našoj ruci zapravo prava novčanica, a ne krivotvorina. Međutim, većina ljudi u eurozoni obično ne provede puno vremena provjeravajući novčanice eura. Dakle, kako možemo osigurati da svatko može provjeriti autentičnost i imati povjerenja u autentičnost novčanica, unatoč tome što im posvećuje malo pozornosti? Pa, trebaju nam zaštitna obilježja koja su jasno vidljiva, koja je teško krivotvoriti i koja je lako provjeriti u tren oka. Navedena obilježja uključuju holograme, vodene žigove, tinte koje mijenjaju boju i sigurnosnu nit. Primjerice, pogledajte prikaz princeze Europe u portretnom prozoru novčanice od 20 € držeći je prema svjetlu. Koja zaštitna obilježja možete pronaći pipanjem, gledanjem i nakretanjem novčanice eura?

ESB neprestano istražuje nove tehnologije u suradnji s nacionalnim središnjim bankama, istraživačkim institucijama i privatnim sektorom. Tražimo nova zaštitna obilježja za buduće novčanice. Alati iz područja neuroznanosti mogu, primjerice, procijeniti kako osoba reagira u prvim milisekundama nakon što vidi i dodirne novčanicu, prije nego što uopće svjesno razmisli o tome. Takvi testovi nam pomažu da vidimo kako promatramo, učimo i pamtimo određena obilježja novčanica. Međutim, razvoj tehnologije, nažalost, omogućuje krivotvoriteljima proizvodnju sve sofisticiranijih krivotvorina. Za nas je ključno uvijek biti korak ispred – a to znači kontinuirano ulagati u najnovija istraživanja i razvoj.

Veličina novčanice je bitna

Možda je lakše i jeftinije proizvoditi i čuvati novčanice kada su svi apoeni istih dimenzija, ali to bi ljudima otežalo razlikovanje jedne novčanice od druge. S porastom automatizacije, novčanice također moraju biti i jednostavne za rukovanje bankomatima i automatima za prodaju. Praktična razmatranja o tome kako ljudi rukuju novčanicama, kao što je dimenzija njihovih novčanika, a kako industrija gotovine i trgovci na malo su stoga važni za određivanje idealne veličine novčanice. Veličina novčanice također nije nešto što se može mijenjati po želji jer bi bilo potrebno mnogo preinaka i ulaganja za prilagođavanje automata za prodaju i bankomata, blagajni i spremnika za pohranu.

Također, dizajn novčanice trebao bi odgovarati svima. ESB se savjetuje s relevantnim skupinama, kao što je Europska unija slijepih, kako bi dobila njihov uvid u učinak i utjecaj veličine novčanica. Slabovidne i slijepe osobe trebaju moći provjeriti je li novčanica autentična dodirom i opipom. Stoga su potrebna obilježja pristupačnosti poput različitih veličina, taktilnih oznaka i boja visokog kontrasta. Na primjer, euronovčanice imaju posebne uzdignute crte na rubovima naličja novčanice kako bi točan apoen bio lako prepoznatljiv.

Novac napravljen da traje

Nakon izdavanja i puštanja u opticaj euronovčanice se više puta koriste, a trenutno ih je u optjecaju oko 29,6 milijardi. Važno je da ostanu u dobrom stanju što je duže moguće. Jeste li ikada slučajno ispeglali novčanicu ili ju oprali u perilici rublja? Iako zaštitna obilježja ne nestaju, ona mogu biti učinkovita samo ako novčanice nisu istrošene i nemaju oštećenja. Novčanice stoga moraju biti otporne na kidanje, blijeđenje i promjenu boje, a istrošene ili oštećene novčanice potrebno je što prije povući iz optjecaja.

Prosječni životni vijek novčanice prvenstveno ovisi o apoenu i o tome koristi li se često za plaćanja ili se pohranjuje za kasniju upotrebu. S nižim apoenima rukuje se češće nego s višim te oni, u prosjeku, traju četiri godine. Veći apoeni, za koje je vjerojatnije da budu čuvani kao štednja, mogu cirkulirati deset ili više godina.^[3] Istražujemo kako novčanice učiniti izdržljivijima i dodatno im produžiti životni vijek bez narušavanja sigurnosti.

Materijali koji se upotrebljavaju za izradu novčanica važan su čimbenik njihove trajnosti. Novčanice eura, kao i većine valuta, izrađene su od pamuka. Kao dio naše predanosti smanjenju utjecaja euronovčanica na okoliš, upotrebljavamo samo pamuk proizveden kao nusproizvod proizvodnje pređe. Zapravo, do kraja 2023. sve nove novčanice eura bit će proizvedene od 100% održivog pamuka.

Novčanice pričaju priče

Uz ove primarno tehničke aspekte dizajna gotovine, novčanice imaju i kulturološku funkciju. Za mnoge zemlje, posebno pri osnutku, lice njihove nove nacionalne valute važan je izraz nacionalnog identiteta, baš kao što je euro opipljiv simbol Europe. Novčanice pričaju priču i mogu biti emocionalno nabijene. Ljudi mogu, primjerice, osjećati povezanost s osobama, mjestima ili predmetima prikazanim na njihovim novčanicama.

Na novčanicama njemačke marke, na primjer, bile su prikazane povijesne ličnosti poput skladateljice Clare Schumann i matematičara Carla Gaussa. Novčanice nizozemskog guldena imale su apstraktniji i simboličniji dizajn, npr. svjetionik koji se odnosio na obalu i suncokreti koji su predstavljali slikara Vincenta van Gogha, a novčanice francuskih franaka koristile su povijesne motive, poput Delacroixove poznate slike koja podsjeća na Francusku revoluciju na novčanici od 100 franaka. Izvan Europe, južnoafrički rand prikazuje životinje iz "velike petorke" (lava, nosoroga, slona, bivola i leoparda). Novija serija prikazuje iste životinje s njihovim mladuncima. Navedeno prikazuje kako se vizualni izgled novčanica može razvijati tijekom vremena i čak pričati priče o rođenju i životu.^[4]

Ispričati priču s kojom se može povezati 346 milijuna Europljana iz 20 zemalja, s različitim jezicima, podrijetlom i težnjama može biti izazovno. Dakle, koja je naša priča o novčanicama? Sadašnje novčanice eura prikazuju arhitektonske stilove iz različitih razdoblja europske povijesti. Prozori i vrata na naličju simboliziraju europski duh otvorenosti i suradnje. Mostovi na poleđini predstavljaju komunikaciju između naroda Europe te između Europe i ostatka svijeta. I dok su svi ti mostovi bili samo stilizirani primjerci kada su novčanice izdane 2002., nizozemski grad Spijkenisse u međuvremenu je izgradio replike u punoj veličini.

Koje su vaše preferencije?

Moramo se pobrinuti da novčanice eura budu redovito ažurirane kako bi ostale sigurne usprkos tehnologijama krivotvorenja koje se brzo razvijaju te kako bismo smanjili njihov utjecaj na okoliš. Naše bi novčanice također trebale nešto značiti Europljanima, podsjećati ih na ideje i vrijednosti koje su svima važne. Po prvi put razmatramo promjenu teme i vizualnih elemenata na euronovčanicama. Tu sad vi nastupate. Što mislite, što bi one trebale predstavljati? Životinje, povijesne ličnosti, umjetnost ili nešto sasvim treće? Provodimo anketu i pozivamo vas da sudjelujete. Kojoj od sedam tema u užem izboru dajete prednost i zašto? Rezultati će utjecati na proces donošenja odluke o temi budućih novčanica eura.

1. Elisabeth Schulz glavna je stručnjakinja za krivotvorine u Odjelu za razvoj valuta ESB-a. ↑

2. Jozef Vrana je glavni stručnjak za izdavanje novčanica u Odjelu za upravljanje valutama ESB-a. ↑

3. Za više informacija o novčanicama pogledajte objašnjenja Deutsche Bundesbank . ↑

4. Priopćenje za medije o poboljšanim novčanicama i kovanicama, Južnoafrička središnja banka ↑