P: Što je statistika razdiobe bogatstva kućanstava?
O: Ukupno bogatstvo kućanstava tema je kojom se tradicionalna statistika bavi desetljećima, ali tek se od 2015. aktivnije bavi pitanjem kako je to bogatstvo raspodijeljeno među kućanstvima. Skupina G-20 najvećih svjetskih gospodarstava te je godine u sklopu drugog vala svoje inicijative (tzv. Data Gaps Initiative, DGI) za koordinirano prikupljanje nedostajućih podataka službene statistike izričito preporučila da se počnu prikupljati i podaci potrebni za izračun statističkih pokazatelja razdiobe bogatstva kućanstava i nekih drugih podataka koji dotad nisu postojali, a nedostajali su nositeljima ekonomskih politika.
P: Tko proizvodi statističke pokazatelje razdiobe bogatstva kućanstava za Hrvatsku i EU?
O: Europski sustav središnjih banaka, ESSB, proizvodi skup ovih pokazatelja za zemlje europodručja i odabrane zemlje izvan europodručja te ih pod nazivom Distributional Wealth Accounts (DWA) tromjesečno objavljuje na internetskoj stranici počevši od siječnja 2024. godine. Pokazatelji uključuju mjere razine, raspodjele i koncentracije različitih oblika imovine i obveza kućanstava kako je prikazano u preglednoj bilješci objavljenoj na internetskoj stranici HNB-a.
P: Koja je uloga HNB-a u proizvodnji statistike razdiobe bogatstva kućanstava za Hrvatsku?
O: Svake tri godine HNB provodi Anketu o financijama i potrošnji kućanstava (engl. Household Finance and Consumption Survey, HFCS). Rezultati ankete dostavljaju se ESB-u kao ulazni podaci za izračun pokazatelja razdiobe bogatstva kućanstava u sklopu podatkovnog skupa DWA. Također, stručnjaci HNB-a sudjeluju u radu tijela ESSB-a koja razvijaju i definiraju metodologiju, i za izračun pokazatelja u sklopu DWA i za provođenje anketnog istraživanja HFCS.
P: Gdje se objavljuje statistika razdiobe bogatstva kućanstava za Hrvatsku i EU?
O: Vremenska serija pokazatelja DWA za Hrvatsku započinje s drugim tromjesečjem 2017. i redovito se ažurira novim vrijednostima. Na internetskoj stranici ESB-a moguće je i preuzimanje svih vrijednosti pokazatelja iz skupa DWA za sve obuhvaćene zemlje. Istodobno, HNB na internetskoj stranici kao dodatak analizi i prikazu rezultata objavljuje određene statističke pokazatelje koji su za Hrvatsku izravno izračunati iz skupa podataka HFCS, ESB objavljuje pokazatelje za ostale zemlje EU-a koje su provele anketu, a Austrijska narodna banka objavljuje ih u interaktivnoj bazi HFCS podataka.
P: U koje se svrhe koriste statistički pokazatelji razdiobe bogatstva kućanstava?
O: Glavna svrha izračuna ovih pokazatelja jest osigurati nositeljima ekonomskih politika analitičku podlogu za osmišljavanje socijalno osjetljivih mjera ekonomske politike. Naime, većina mjera ekonomske politike ima asimetrični učinak na kućanstva, ovisno o razini imovine, duga i dohotka svakog pojedinog kućanstva: restriktivne mjere u pravilu neproporcionalno jače pogađaju siromašnija kućanstva, dakle ona s manjim prihodima ili manjim viškom imovine nad obvezama, dok ekspanzivne mjere u pravilu neproporcionalno više pogoduju bogatijim kućanstvima s većim prihodima ili većim viškom imovine nad obvezama. Središnje banke rabe podatke o razdiobi bogatstva kućanstava kako bi bolje razumjele utjecaj monetarnih mjera na različite skupine kućanstava i njihov ukupan učinak na gospodarstvo te procijenile moguće rizike za financijsku stabilnost. S vremenom, ovi su se pokazatelji također počeli koristiti za izračun različitih mjera društvenih nejednakosti u nekoj zemlji te za usporedbu tako izračunatih mjera među zemljama i tijekom vremena, za potrebe stručne, ali i opće javnosti.
P: Koje su tipične mjere nejednakosti na osnovi pokazatelja razdiobe bogatstva kućanstava?
O: Jedna je od najpopularnijih tzv. Ginijev koeficijent, koji ima vrijednost između 0 i 1 (odnosno između 0% i 100%). 0 (%) znači potpunu jednakost (sva kućanstva imaju isto bogatstvo), a 1 (100%) znači potpunu nejednakost (jedno kućanstvo ima sve, ostala ništa). Dakle, što je Ginijev koeficijent veći, to je nejednakost raspodjele bogatstva među kućanstvima veća. Od ostalih mjera, najjednostavniji su za izračun i usporedbu među zemljama simetrični omjer ukupnog bogatstva kućanstava u vrhu razdiobe u odnosu na dno razdiobe (npr. iznos ukupnog bogatstva 20% kućanstava s najvišim bogatstvom podijeljen s ukupnim iznosom bogatstva 20% kućanstava s najnižim bogatstvom) ili udio ukupnog bogatstva kućanstava koja čine skupinu s 10%, 1% ili čak 0,1% najvećeg bogatstva u ukupnom bogatstvu svih kućanstava.
P: Što nam ove mjere govore o društvenoj nejednakosti u Hrvatskoj?
O: Prema posljednjim dostupnim usporedivim vrijednostima Ginijeva koeficijenta za nejednakost neto bogatstva kućanstava (neto bogatstvo jest vrijednost ukupne imovine umanjena za obveze) na osnovi podataka iz skupa HFCS po nejednakosti neto bogatstva Hrvatska se nalazi u donjoj polovini rang-liste zemalja za koje postoji izračunata vrijednost ovog pokazatelja, dakle među zemljama s relativno manjom nejednakosti.
Izvor: OeNB HFCS-International-Key-Figures-Dashboard
Napomena: EP označuje europodručje.
Međutim, prema vrijednostima vremenski usporedivog Ginijeva koeficijenta na osnovi podataka iz skupa DWA iz istog razdoblja Hrvatska spada među zemlje s većom nejednakosti neto bogatstva kućanstava u gotovo identičnoj skupini zemalja.
Izvor: ECB Data Portal
Napomena: EP označuje europodručje.
Veća relativna nejednakost na osnovi podataka iz skupa DWA u odnosu na podatke iz skupa HFCS vidljiva je i kod nekih drugih zemalja, pri čemu je najveća promjena sličnog smjera zabilježena kod Belgije i Litve. Nekoliko je razloga za te razlike.
Prvo, valja naglasiti da je DWA skup eksperimentalnih statističkih pokazatelja koji se još razvijaju. Razlike proizlaze iz toga što je HFCS skup anketnih pokazatelja, pri čemu u većini zemalja najbogatiji segment kućanstava nije sklon sudjelovati u ovoj anketi, stoga statističari za njih imaju nedostatan broj opažanja za pouzdanu analizu. Zato pri izračunu pokazatelja DWA ESSB rabi HFCS podatke i sofisticirane statističke metode u pokušaju procjene nedostajućih opažanja za (naj)bogatija kućanstva, što je glavni razlog razlike u mjeri nejednakosti neto bogatstva kućanstava između skupova HFCS i DWA.
Osim toga, ESSB rabi HFCS podatke za procjenu ukupne vrijednosti onih kategorija imovine i obveza kućanstava za koje ne posjeduje pouzdanije izvore podataka iz tzv. nacionalnih računa. Tu valja istaknuti procjenu ukupne vrijednosti stambenog fonda kućanstava, koju neke zemlje procjenjuju iz HFCS podataka, a za druge zemlje (uključujući Hrvatsku) rabe podatke iz nacionalnih računa. U slučaju Hrvatske ukupna vrijednost stambenog fonda u vlasništvu kućanstava procijenjena iz HFCS podataka gotovo je dvostruko veća u četvrtom tromjesečju 2020. od ukupne vrijednosti koja je zabilježena u pokazateljima nacionalnih sektorskih računa u istom razdoblju. To je, s obzirom na iznimno veliku relativnu važnost stambenog bogatstva u ukupnom bogatstvu kućanstava u Hrvatskoj, drugi najvažniji izvor razlike u nejednakosti bogatstva kućanstava u Hrvatskoj prema HFCS podacima u odnosu na DWA podatke.
P: Kako se razvija metodologija za izračun DWA pokazatelja i što to znači za njihovu usporedivost s HFCS pokazateljima?
ESB u suradnji s nacionalnim središnjim bankama nastavlja razvijati metodologiju za izračun DWA pokazatelja razdiobe bogatstva kućanstava, koja je za sada eksperimentalna. S druge strane, metodologija za prikupljanje HFCS podataka i izračun HFCS pokazatelja od 2025. postala je službena metodologija ESSB-a, s primjenom od 2026. godine. Stoga treba očekivati da će HFCS podaci prikupljeni u idućim valovima ove ankete biti još kvalitetniji nego u prošlosti, što će značiti njihove manje prilagodbe u procesu izračuna DWA pokazatelja. Istodobno, i sama metodologija izračuna DWA pokazatelja nastavit će se razvijati s ciljem da jednog dana preraste iz eksperimentalne u službenu metodologiju ESSB-a. To bi u budućnosti trebalo poboljšati i komparativne analize društvene nejednakosti na osnovi ovih skupova pokazatelja.