Protuciklički zaštitni sloj kapitala varijabilni je makrobonitetni kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja i tako smanjiti rizike za stabilnost financijskog sustava.

Tijekom uzlazne faze financijskog ciklusa raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. Izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti.

Protuciklički zaštitni sloj kapitala ZS (pck) uređuje se člancima od 227. do 237. Zakona o kreditnim institucijama u rasponu između 0% i 2,5%. HNB tromjesečno procjenjuje cikličke sistemske rizike i utvrđuje potrebnu stopu za ZS (pck). Od 30. lipnja 2024. protuciklički zaštitni sloj primjenjuje se sa stopom od 1,5%. Priopćenjem od 30. rujna 2025. najavljeno je povećanje stope na 2%, s planiranom primjenom od 1. siječnja 2027., a priopćenjem od 30. rujna 2026. najavljeno je povećanje na 2,25%, s planiranom primjenom od 1. listopada 2027.

Pregled odluka o visini stope protucikličkoga zaštitnog sloja

Zbog nastavka rasta cikličkih rizika s već povišene razine Hrvatska narodna banka podiže stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 2% na 2,25%. Na višegodišnji rast cikličkih rizika HNB je od 2022. reagirao višestrukim podizanjem stope toga zaštitnog sloja (Slika 1.). Trenutačno se primjenjuje stopa od 1,5%, a od 1. siječnja 2027. primjenjivat će se stopa od 2%, najavljena u rujnu 2025., koju će zamijeniti stopa od 2,25% od 1. listopada 2027. Viši protuciklički zaštitni sloj dodatno će ojačati otpornost bankovnog sustava na moguću materijalizaciju sistemskih rizika u slučaju nepovoljnih financijskih i/ili gospodarskih kretanja. Dodatno, od 1. listopada 2026. primjenjivat će se pooštrena ograničenja kriterija kreditiranja potrošača, kojima je smanjen udio kredita koji se mogu odobriti uz odstupanje od propisanih omjera. Dvije mjere djeluju komplementarno jer ograničenja kriterija kreditiranja usporavaju akumulaciju rizika u novoodobrenim kreditima, a viši zaštitni sloj kapitala jača sposobnost banaka da podnesu gubitke ako se rizici materijaliziraju.

Kratkoročni pokazatelji kreditne aktivnosti i nadalje su povišeni, dok cijene stambenih nekretnina snažno rastu, što dodatno jača već povišene cikličke ranjivosti. Krediti poduzećima i stanovništvu tijekom prvih osam mjeseci 2026. nastavili su relativno snažno rasti, iako nešto sporije nego na kraju 2025. U segmentu kreditiranja stanovništva na godišnjoj se razini rast kredita usporio s 13,1% u prosincu prošle na 10,8% u kolovozu ove godine, pri čemu je rast gotovinskih nenamjenskih kredita oslabio s 11,3% na 10,1%, a stambenih kredita s 15,5% na 12,4%. To usporavanje ponajprije odražava bazne učinke iznimno snažnog rasta u prvoj polovini 2025., dok su kratkoročni pokazatelji kreditne aktivnosti ostali povišeni. Zamah gotovinskih nenamjenskih kredita snažno je ojačao u odnosu na kraj 2025. (sa 6,3% u prosincu na 9,9% u kolovozu), a zamah stambenih kredita ostao je blizu visoke razine s kraja 2025. (12,5% u odnosu na 13,9%). Zamah kredita poduzećima u kolovozu osjetno je oslabio u odnosu na kraj prethodne godine (0,1% u odnosu na 13,7%), s obzirom na to da je iz izračuna isključen snažan rast ovih kredita tijekom proljeća 2026. Na godišnjoj razini stopa rasta kredita poduzećima u kolovozu se tek blago usporila u odnosu na kraj 2025. (s 12,8% na 11,3%), pri čemu najveći doprinos rastu daju krediti poduzećima iz djelatnosti poslovanja nekretninama, trgovine te pružanja usluga smještaja i hrane.

Cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti snažnije od makroekonomskih odrednica, poput dohodaka ili troškova gradnje. U prvom su tromjesečju 2026. porasle za 14,3% na godišnjoj razini, nakon 14,1% u 2025., brže nego u većini članica EU-a. Istodobno se rast zaposlenosti i plaća usporio, pa se jaz između brzine rasta cijena nekretnina i dohodaka kućanstava dodatno proširio, a priuštivost stanovanja smanjila (vidjeti Financijsku stabilnost br. 27). Rastu cijena pridonijele su i niže kamatne stope na stambene kredite te porezni poticaji za kupnju stambenih nekretnina.

Pokazatelji kreditnog jaza i kompozitni indikator cikličkoga sistemskog rizika u prvom su se tromjesečju 2026. dodatno povećali, pri čemu je kompozitni indikator dosegnuo najvišu razinu od početka izračuna (Tablica 1.). Relativna zaduženost domaćega privatnog sektora, mjerena omjerom duga i BDP-a, porasla je, što je dodatno proširilo kreditni jaz specifičan za Republiku Hrvatsku^[1] (Slika 2.), pa se u prvom tromjesečju 2026. pokazatelji kreditnog jaza nalaze na vrlo visokim razinama. Rast kompozitnog indikatora, koji obuhvaća širi skup pokazatelja cikličkih rizika, ponajviše odražava snažnu kreditnu aktivnost, koja uz usporavanje rasta dohodaka povećava opterećenost stanovništva i poduzeća dugom, te moguće podcjenjivanje rizika u bankarskom sektoru (Slika 3.). Referentne stope izvedene iz pokazatelja kreću se od 1,97% do 2,50% (Tablica 1.) i upućuju na potrebu za daljnjim povećanjem stope, te HNB odabranom stopom od 2,25% nastavlja postupno usklađivati visinu zaštitnog sloja s razinom cikličkih rizika.

Domaći je bankovni sustav relativno visoko profitabilan i raspolaže kapitalom dostatnim za ispunjanjavanje viših kapitalnih zahtjeva stoga se njihovo povećanje ne bi trebalo odraziti na trošak i dostupnost bankovnog financiranja. Banke su još uvijek relativno visoko profitabilne pa su na kraju lipnja 2026. ostvarile povrat na imovinu od 1,6% na godišnjoj razini, odnosno povrat na kapital od 15,3%. Viškovi kapitala koje banke održavaju u posljednjih su se nekoliko godina nešto smanjili, ponajprije zbog snažnog rasta izloženosti i povećanja kapitalnih zahtjeva, no na kraju lipnja 2026. na razini sustava i dalje iznose 2,85 postotnih bodova iznad bonitetnih i sanacijskih zahtjeva. Jačanje kapitalne pozicije banaka protucikličkim zaštitnim slojem kapitala povećava njihovu sposobnost podnošenja gubitaka i nastavka kreditiranja domaćega nefinancijskog sektora u slučaju iznenadnog šoka ili nepovoljnih makrofinancijskih kretanja.

HNB će i nadalje pozorno pratiti razvoj cikličkih ranjivosti u svjetlu domaćih i globalnih gospodarskih i financijskih kretanja te će po potrebi prilagođavati makrobonitetne mjere radi njihove optimalne kombinacije. Ovisno o okolnostima, to može uključivati daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ako ciklički rizici dodatno porastu, ali i njezino trenutačno otpuštanje (u cijelosti ili djelomično) ili odustajanje od najavljenog povećanja u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta, kao i dodatno prilagođavanje drugih makrobonitetnih mjera.

Tablica 1. Pokazatelji cikličkoga sistemskog rizika i povezane referentne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za prvo tromjesečje 2026.

Napomena: Vrijednosti specifičnog omjera razlikuju se ovisno o definiciji kredita (48,6% za užu definiciju kredita, koja uključuje samo kredite domaćih banaka, i 60,5% za širu definiciju). Razlike u vrijednosti jaza proizlaze iz različitih definicija jaza (apsolutni se računa kao razlika, a relativni kao omjer ovih varijabla: omjera kredita i BDP-a te njegova trenda) i ocijenjenih vrijednosti statističkih trendova. Strelice označuju smjer promjene u odnosu na vrijednost pokazatelja i referentnih stopa iz prethodnog tromjesečja.

Izvor: HNB

Slika 1. Stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

Napomena: Osjenčano područje označuje razdoblje od trećeg tromjesečja 2026. do četvrtog tromjesečja 2027., kada na snagu stupa nova stopa.

Izvor: HNB

Slika 2. Raspon pokazatelja kreditnog jaza i pripadajućih referentnih stopa ZS-a (pck)

Napomena: Lijevo su prikazani bazelski jaz (plava krivulja) i raspon vrijednosti 12 kreditnih jazova koji za Republiku Hrvatsku bolje ispunjavaju signalnu funkciju u odnosu na bazelski jaz. Crveno osjenčana područja označuju raspon apsolutnih jazova, crno osjenčano odnosi se na relativne jazove, a tamnocrveno na preklapanje. Kreditni jaz procjenjuje se zaključno s posljednjim raspoloživim tromjesečjem (t), no zbog svojstva jednostranog HP filtriranja, koje posljednju procijenjenu vrijednost čini podložnom revizijama pri pristizanju novih podataka, prikazuje se njegovo kretanje do tromjesečja (t-1). Desno je prikazan raspon visine stopa ZS-a (pck) kalibriran na osnovi jazova s lijevog panela. Plava iscrtkana krivulja odnosi se na kalibraciju na osnovi bazelskog jaza s lijevog panela. Podrobniji podaci o metodologiji primijenjenoj u procjeni kreditnih jazova prikazani su u Okviru 2. Unaprjeđenje metodologije utvrđivanja i kalibracije protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u Republici Hrvatskoj, Makroprudencijalna dijagnostika br. 16.

Izvor: HNB

Slika 3. Kompozitni indikator cikličkoga sistemskog rizika (ICSR) i pripadajući raspon referentnih stopa ZS-a (pck)

Napomena: Kratica KI odnosi se na kreditne institucije. Donja granica za kalibraciju stope ZS-a (pck) odabrana je tako da stopa postane pozitivna prije nego što pokazatelji uključeni u izračun ICSR-a (Slika 3.a.) dosegnu medijalnu razinu, a gornja je granica određena najvišim percentilima distribucije ICSR-a.

Izvor: HNB

1. Kreditni jaz mjeri odstupanje relativne zaduženosti domaćega privatnog sektora u odnosu na dugoročni trend zaduženosti. Jedna od mjera kreditnog jaza jest tzv. bazelski jaz, koji se u preporuci Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB/2014/1) navodi kao referentna polazišna točka za utvrđivanje potrebne visine protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Uz standardizirani bazelski pokazatelj, zemljama članicama preporučeno je primjenjivati i druge pokazatelje kreditnog jaza koji na bolji način odražavaju dinamiku financijskog ciklusa u pojedinoj zemlji. Pokazatelji kreditnog jaza specifičnog za Republiku Hrvatsku odabrani su na osnovi bolje sposobnosti predviđanja financijske krize u Republici Hrvatskoj u odnosu na standardizirani bazelski pokazatelj. Za više informacija o metodologiji za utvrđivanje specifičnih kreditnih jazova za Republiku Hrvatsku vidjeti Okvir 2. u Makroprudencijalnoj dijagnostici br. 16 i Istraživanja HNB-a I-69 Novi indikatori kreditnog jaza u Hrvatskoj: unapređenje kalibracije protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, 2022. ↑