Snažan sezonski porast ukupnih domaćih^[1] depozita u srpnju nije znatnije utjecao na tendenciju usporavanja godišnje stope njihova rasta započetu početkom ove godine, nakon uvođenja eura. S druge strane, ukupni krediti nastavili su snažno rasti, ponajprije u segmentu stambenoga i potrošačkoga kreditiranja stanovništva, dok je kreditiranje poduzeća bilo prigušeno, kao i u lipnju.

Očekivani dobri financijski rezultati glavnog dijela turističke sezone potaknuli su u srpnju snažan sezonski rast ukupnih domaćih depozita, ponajprije kućanstava i poduzeća. Ipak, na godišnjoj se razini njihov rast usporio, što se uglavnom može povezati sa specifičnim činiteljima koji su povećali depozite u drugoj polovini protekle godine. Ukupni depoziti tako su u srpnju porasli za 1,5 mlrd. EUR (ili 2,8%, na osnovi transakcija). Pritom su prekonoćni depoziti porasli za 1,0 mlrd. EUR, a oročeni depoziti za 0,5 mlrd. EUR. Promatrano sektorski, najviše su porasli prekonoćni depoziti kućanstava (0,5 mlrd. EUR), zatim nefinancijskih poduzeća (0,4 mlrd. EUR), a slabije su rasli i prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija (0,1 mlrd. EUR). Rastu oročenih depozita najviše su pridonijeli sektor nefinancijskih poduzeća (0,3 mlrd. EUR) i, nešto manje izraženo, ostale financijske institucije (0,1 mlrd. EUR), dok su oročeni depoziti kućanstava tek blago porasli. Na godišnjoj su razini ukupni domaći depoziti ipak usporili rast (s 5,8% u lipnju na 5,2% u srpnju, na osnovi transakcija) zbog učinka baznog razdoblja, odnosno izraženijeg rasta u istom mjesecu prethodne godine. Naime, sredinom prošle godine zabilježeno je znatno zaduživanje poduzeća nakon rasta cijena sirovina i energenata, kao i jačanje priljeva gotovine u banke uoči uvođenja eura. Promatrano sektorski, depoziti nefinancijskih poduzeća i stanovništva usporili su rast na godišnjoj razini s 8,2% u lipnju na 5,4% u srpnju, odnosno sa 7,4% u lipnju na 7,2% u srpnju (Slika 1).

Ukupni krediti nastavili su rasti i u srpnju (za 246 mil. EUR ili 0,7%) razmjerno snažnim intenzitetom, kao i proteklih mjeseci. Pritom su stambeni krediti zabilježili najsnažniji rast u proteklih godinu dana (158 mil. EUR) odražavajući novi krug dodjele državnih subvencija za stambene kredite, a snažno su porasli i gotovinski nenamjenski krediti (67 mil. EUR). U segmentu kredita nefinancijskim poduzećima, porasli su krediti za investicije^[2] i u manjoj mjeri krediti za obrtna sredstva. No, istodobno su se smanjili krediti za turizam, faktoring i udjeli u sindiciranim kreditima, što je prigušilo ukupan porast kredita (27 mil. EUR) poduzećima. Na godišnjoj se razini rast kredita stanovništvu nastavio ubrzavati, sa 6,6% u lipnju na 6,9% u srpnju (na osnovi transakcija), pri čemu se nastavilo ubrzavanje rasta i gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,3% na 6,8%) i stambenih kredita (s 9,2% na 9,5%). Krediti poduzećima u srpnju su usporili godišnji rast (s 13,5% na 10,8%), što je dovelo do usporavanja rasta ukupnih kredita s 9,2% na 8,2% (Slika 2.).

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa srpnjem 2023. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Domaći sektori u Komentaru isključuju opću državu. ↑

2. Kredit za investicije jest kredit odobren za srednjoročno i dugoročno financiranje investicijskog projekta ili programa radi stvaranja, modernizacije i proširivanja proizvodnih postrojenja, investiranja u poslovne prostore, skladišne prostore, građevinska zemljišta, vozni park i plovila koja se koriste u proizvodnji ili obavljanju djelatnosti te investiranja u ostala osnovna sredstva. Obuhvaća sve kredite za investicije koji se ne mogu svrstati u kredite za građevinarstvo, kredite za poljoprivredu ili u kredite za turizam. ↑