Metodologija – konkurentnost

Objavljeno: 19.1.2016. Ažurirano: 9.4.2024.

Tablica H11 Harmonizirani pokazatelji konkurentnosti

HPK konceptualno odgovara realnom efektivnom tečaju pojedine valute. Izračunava se na temelju ponderiranih prosjeka bilateralnih deviznih tečajeva u odnosu na valute trgovinskih partnera svake države europodručja i deflacionira se odgovarajućim indeksima troškova ili cijena. Metodologija se zasniva na sljedećim elementima.

Trgovinska osnova

Ponderi se zasnivaju na bilateralnim podacima o trgovini robom prerađivačke industrije definiranom odjeljcima od 5 do 8 Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (isključujući poljoprivredu, sirovine i energetske proizvode) i trgovini uslugama prema proširenoj klasifikaciji usluga platne bilance (EBOPS 2010) za razdoblja 1995. – 1997., 1998. – 2000., 2001. – 2003., 2004. – 2006., 2007. – 2009., 2010. – 2012., 2013. – 2015., 2016. – 2018. i 2019. – 2021.

Metoda ponderiranja

Ponderi uključuju podatke o izvozu i uvozu. Ponderi uvoza jednostavni su udjeli svake zemlje partnera u ukupnom uvozu. Izvoz se dvostruko ponderira kako bi se uzeli u obzir „učinci trećeg tržišta”, tj. kako bi se obuhvatila konkurencija s kojom se na stranim tržištima suočavaju i domaći proizvođači i izvoznici iz trećih zemalja. Konačni ukupni ponderi svake zemlje partnera dobivaju se kao ponderirani prosjek pondera izvoza i uvoza.

Trenutačno je dostupno osam skupova pondera, zasnovanih na podacima o trgovini za razdoblja 1995. – 1997., 1998. – 2000., 2001. – 2003., 2004. – 2006., 2007. – 2009., 2010. – 2012., 2013. – 2015., 2016. – 2018. i 2019. – 2021. Harmonizirani pokazatelji konkurentnosti ulančano su povezani (engl. fixed chain‑linking) na kraju svakoga trogodišnjeg razdoblja. Ponderi se ažuriraju svake tri godine kako bi odražavali najnovija kretanja u strukturi međunarodne trgovine.

Trgovinski partneri

Harmonizirani pokazatelji konkurentnosti države europodručja zasnovani na indeksima potrošačkih cijena, indeksima proizvođačkih cijena, deflatorima BDP‑a i jediničnim troškovima rada izračunati su u odnosu na tri skupine trgovinskih partnera:

  • u odnosu na ostalih 19 država europodručja
  • u odnosu na ostalih 19 država europodručja i skupinu od 12 trgovinskih partnera koja obuhvaća Australiju, Kanadu, Dansku, Hong Kong, Japan, Norvešku, Singapur, Južnu Koreju, Švedsku, Ujedinjenu Kraljevinu, Švicarsku i Sjedinjene Američke Države
  • u odnosu na ostalih 19 država europodručja i skupinu od 18 trgovinskih partnera koja obuhvaća skupinu od 12 država te Bugarsku, Kinu, Češku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku.

Dodatno se izračunavaju harmonizirani pokazatelji konkurentnosti zasnovani na potrošačkim cijenama i deflatorima BDP‑a:

  • u odnosu na ostalih 19 država europodručja i skupinu od 41 trgovinskog partnera koja se sastoji od 18 država te Alžira, Argentine, Brazila, Čilea, Kolumbije, Islanda, Indije, Indonezije, Izraela, Malezije, Meksika, Maroka, Novog Zelanda, Perua, Filipina, Rusije, Saudijske Arabije, Južnoafričke Republike, Tajvana, Tajlanda, Turske, Ukrajine i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Deflatori

  • Indeksi potrošačkih cijena: za europske države uzimaju se sve stavke harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Eurostat; za ostale trgovinske partnere uzimaju se sve stavke nacionalnih indeksa potrošačkih cijena.
  • Indeksi proizvođačkih cijena: za europske države primjenjuje se indeks proizvođačkih cijena – domaća prodaja u sektoru prerađivačke industrije, klasificirana prema klasifikaciji NACE Rev. 2 kako ju je objavio Eurostat; za ostale trgovinske partnere ti se podaci izvode iz podataka koje objavljuje BIS.
  • Deflatori BDP‑a: za europske države deflatori BDP‑a dobivaju se iz njihovih tromjesečnih nacionalnih računa kako ih objavljuje Eurostat; za ostale trgovinske partnere oni se izvode iz njihovih nacionalnih računa koje objavljuju BIS, OECD i MMF.
  • Jedinični troškovi rada za ukupno gospodarstvo: omjer ukupne naknade po zaposleniku i produktivnosti rada, pri čemu je produktivnost rada mjerena kao BDP u stalnim cijenama podijeljena s ukupnim brojem zaposlenih; za europske zemlje dostupni podaci dobivaju se iz njihovih tromjesečnih nacionalnih računa kako ih je objavio Eurostat; za ostale trgovinske partnere ti se podaci izvode iz njihovih nacionalnih računa koje objavljuju BIS, OECD i MMF.