Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u petak (7.5.1999.), pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba a uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre, najnovija gospodarska i novčana kretanja, te dosadašnje i daljnje mjere za poboljšanje i što veću učinkovitost bankovnog nadzora.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju industrijska proizvodnja bila je 3,6 posto manja nego lani u istom razdoblju, broj turističkih noćenja manji je za 9,8 posto, podaci za prva dva mjeseca govore i o realnom padu prometa u maloprodajnoj trgovini za 8,7 posto, a zalihe gotovih industrijskih proizvoda bile su krajem ožujka za 10,9 posto veće nego prije godinu dana. Ta kretanja praćena su i smanjenjem broja zaposlenih tijekom prvog tromjesečja za 3,2 posto, dok je registrirana nezaposlenost bila u prosjeku za 7,6 posto veća nego u usporedivom lanjskom razdoblju.

Ovakvo gospodarsko okružje odrazilo se i na novčana kretanja. Plaće zaposlenih i dalje su znatno iznad lanjske razine (prosječna plaća u prvom je tromjesečju bila realno za 7,5 posto veća u bruto iznosu a 12,5 posto neto), no u ožujku je prosječno isplaćena neto plaća bila nominalno za 2,1 posto a realno za 2,6 posto niža nego u veljači. Rast plasmana banka u ožujku je bio vrlo skroman: krediti poduzećima su stagnirali, a plasmani stanovništvu povećani su za 0,2 milijarde kuna. Nedostajuća sredstva iz tekućih prihoda dio stanovništva nadoknađuje smanjivanjem svojih depozita u bankama. Tako je i kod deviznih i kod kunskih depozita u ožujku zabilježeno stanovito smanjenje, no dnevna izvješća banaka koja pristižu u središnju banku govore da je tijekom travnja ipak došlo do zamjetnog usporavanja tog nepoželjnog trenda.

Podaci za prošlu godinu pokazuju da je deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 1,55 milijardi dolara, što je za 35 posto manje nego prethodne 1997.godine, odnosno na razini oko 7,3 posto bruto domaćeg proizvoda. U ovoj godini nastavljen je trend smanjivanja deficita tekućeg računa, o čemu svjedoči podatak o smanjenju tromjesečnog vanjskotrgovinskog deficita za 17 posto prema istom lanjskom razdoblju. Nepovoljno je, međutim, što se uravnoteženiji odnos ostvaruje na nižoj razini robne razmjene s inozemstvom (izvoz je u dolarskom obračunu smanjen za 11,1 posto a u kunskom za 7,7 posto, dok je uvoz u dolarima smanjen za 13,8 posto, a u kunskom obračunu za 10,4 posto).

Otežano punjenje proračuna - koji je i treći mjesec za redom ostvario manje prihode od rashoda - imalo je utjecaja i na zaduženost države kod središnje banke, koja je potkraj travnja dosegla 1,4 milijarde kuna. To je, doduše, još zamjetno ispod zakonskog limita, ali u postojećim gospodarskim okolnostima - ocjena je Savjeta HNB - neminovna je fiskalna prilagodba, koja ne može mimoići ni rashodnu stranu proračuna, u užem i širem smislu, da bi se očuvala potrebna makroekonomska stabilnost. U tom pogledu osnovni pokazatelji i dalje su povoljni: u travnju su cijene na malo porasle za 0,3 posto, što znači da su bile 3,5 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu. Tečaj kune stabiliziran je na razini 3,88 do 3,89 kuna za njemačku marku, uz manje intervencija središnje banke na deviznom tržištu nego u ijednom od prethodnih ovogodišnjih mjeseci. Smirivanje tečaja i porast ponude deviza u posljednje vrijeme, te najnoviji porast obvezne rezerve banaka koji govori i o povećanju osnovice izdvajanja, budi nadu da je silazni trend gospodarske aktivnosti dosegao najnižu točku, poslije koje bi slijedio uzlazni ciklus.

Članovima Savjeta HNB predočeno je na ovoj sjednici i izvješće o dosadašnjem razvoju bankovne supervizije, koji je u hrvatskoj središnjoj banci započeo 1993. godine, praktički "ni od čega", u okružju bez prethodnih iskustava u takvim aktivnostima, pa i bez dovoljno razumijevanja stvarnih zadaća i realno ostvarivih dometa bankovnog nadzora i kontrole u tržišnom financijskom sustavu. U proteklom šestogodišnjem razdoblju ostvareni su značajni pomaci, no da bi bankovna supervizija doista učinkovito pridonosila stabilnosti bankovnog i financijskog sustava potrebni su još veliki i što hitniji dodatni napori. Od razvoja regulative i kadrovskog jačanja, preko bolje koordinacije i razmjene informacija s drugim domaćim i inozemnim nadzornim tijelima do poboljšanja transparentnosti poslovanja banaka i drugih aktivnosti koje bi olakšale pravodobno prepoznavanje mogućih problema i poduzimanje potrebnih mjera.

Savjet HNB obaviješten je i o tome da su nadležni trgovački sudovi donijeli odluke o otvaranju stečajnog postupka nad Glumina bankom i Komercijalnom bankom Zagreb, Gradskom bankom Osijek i Županjskom bankom. Time je ujedno okončan mandat privremenih upravitelja koji su potkraj siječnja upućeni u te financijske institucije iz središnje banke. Nakon ovih sudskih odluka daljnju brigu o tim bankama preuzeli su stečajni upravitelji, a za nadoknadu osigurane štednje nadležna je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.