Zelena ekonomska transformacija mijenja tržište rada

Objavljeno: 29.4.2022.
Zelena ekonomska transformacija mijenja tržište rada
Niels-Jakob Hansen

Na današnjoj 47. Ekonomskoj radionici HNB-a Niels-Jakob Hansen iz Međunarodnog monetarnog fonda predstavio je nedavno objavljeno istraživanje utjecaja klimatske tranzicije na tržište rada koje je objavljeno kao analitičko poglavlje u publikaciji MMF-a World Economic Outlook pod nazivom "A Greener Labor Market: Employment, Policies, and Economic Transformation". Borba protiv klimatskih promjena jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavaju kreatori politika i zahtijeva transformaciju globalne ekonomije. Zelena ekonomska transformacija udaljit će radnike od ugljično intenzivnih i ekološki destruktivnih proizvodnih procesa te ih usmjeriti na radna mjesta koja pomažu u smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Rad istražuje utjecaj klimatske tranzicije na tržište rada. Analiza provedena prvenstveno na uzorku razvijenih gospodarstava pokazuje da poduzeća koja se bave zelenim djelatnostima te veliki zagađivači zapošljavaju razmjerno mali broj radnika. Pojedini radnici koji prelaze s poslova u "prljavim" industrijama suočavaju se s teškim izazovima. Snažnije politike zaštite okoliša pomažu ozelenjivanju tržišta rada i učinkovitije su kada su popraćene s poticajima za prelaske radnika u čiste djelatnosti. Također, istraživanje je pokazalo da radnici s višim kvalifikacijama te radnici u urbanim područjima vjerojatnije rade zelene poslove kao i da zarađuju više od radnika u "prljavim" industrijama kojima je tranzicija u čista zanimanja teška i rijetka. "Analiza pokazuje da je transformacija tržišta rada prema zelenoj ekonomiji moguća na makrorazini, dok se na mikrorazini pojedini radnici teško nose s prelaskom iz "prljavih" u čiste industrije te je stoga potrebno osigurati politike koje će im pomoći pri tranziciji u zeleno", naglasio je Hansen.

Modelske simulacije sugeriraju da bi paket politika koji uključuje poticaj zelenoj infrastrukturi, porez na ugljik, olakšice za porez na dohodak i prekvalifikaciju radnika povezanu s prelaskom iz "prljavih" u čiste industrije mogao dovesti gospodarstvo na put do neto nulte emisije ugljika do 2050. uz inkluzivnu tranziciju.

"Ovo istraživanje pokazuje koliku važnost centralne banke i međunarodne financijske institucije pridaju problemu klimatskih promjena, ali gledaju i kako naći neka rješenja. Konkretno, veliki problem mjera vezan uz klimatske promjene su otpori prema reformama. Ako vidimo tko su gubitnici klimatske tranzicije, identificiramo ih i donesemo mjere kojima ćemo im pomoći, dobit ćemo podršku za politike usmjerene prema reformama i smanjenju emisija stakleničkih plinova", rekao je Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja i voditelj Ekonomskih radionica HNB-a.