Započele su strukturne promjene na tržištu rada

Objavljeno: 27.6.2018.
Započele su strukturne promjene na tržištu rada

"Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio je poticaj rastu izvoza, prvom zamašnjaku oporavka gospodarstva u kojem imamo rast od otprilike 2,7 posto. Iako je taj rast upola niži od rasta koji smo imali prije krize, on je održiv jer se događa u fazi razduživanja svih sektora – stanovništva, korporativnog sektora i države", rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo – 5 godina u EU", održanoj 26. lipnja u organizaciji Večernjeg lista.

Guverner Vujčić naglasio je da je Hrvatska prošlog desetljeća imala veći rast, no taj je rast bio neodrživ jer je bio temeljen na akumulaciji duga; na zaduživanju države, banaka i sektora stanovništva, a takav pristup funkcionira dok dug ne dosegne određenu razinu kada više ne može rasti, nakon čega nastupa kriza. Upravo je preveliko zaduživanje bilo glavnim uzrokom duge recesije u Hrvatskoj, kazao je guverner te istaknuo nužnost provođenja strukturnih reforma koje bi Hrvatskoj donijele više od samog ulaska u Europsku uniju i Europsku monetarnu uniju, koje naravno nose svoje dobrobiti.

Govoreći o investicijama, guverner je pojasnio da je novac sada najjeftiniji, međutim investicije izostaju zato što banke ne daju kredite tvrtkama jer ne vide poduzeća koja imaju vjerodostojne pokazatelje da bi taj novac mogla vratiti. Osim toga, nema tržišne perspektive za one koji žele investirati, a nedostaju i strukturne promjene koje bi poboljšale uvjete na tržištu, dok strane investicije nailaze na brojne prepreke. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je ušla u cijeli niz programa te su visokotehnološke industrije dobile priliku koju ne bi imale da nismo u EU-u, rekao je guverner, navodeći kao primjer projekt istraživanja fuzije, na kojem je Hrvatska uz Španjolsku zemlja partner.

O prioritetima sa stajališta monetarne vlasti guverner je kazao da će se i dalje održavati stabilan tečaj i bankovni sustav, a očekuje da će Hrvatska imati dosta brz put prema europodručju. Osvrnuo se i na tržište rada koje će biti najdinamičniji sektor u idućih pet do deset godina. "Strukturne promjene na tržištu rada su počele, a bit će izuzetno izražene i bit će im se sve teže prilagođavati", rekao je guverner i dodao da je prisutno demografsko starenje stanovništva i odljev radne snage, zbog čega dolazi do pritiska na rast plaća. "U srednjem do dugom roku automatizacija i robotizacija do te će mjere napredovati da više nećemo imati problem nedostatka radne snage, nego ćemo vjerojatno početi govoriti o problemima da sve više radnih mjesta preuzimaju roboti ili automatizirani sustavi umjetne inteligencije", zaključio je guverner Vujčić.

U panel-diskusiji s temom "Gospodarstvo i EU" uz guvernera Borisa Vujčića sudjelovali su i Darko Horvat (ministar gospodarstva), Branko Grčić (bivši ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije), Nenad Bakić (poduzetnik) i Gordana Deranja (predsjednica HUP-a).

Tematska izlaganja na konferenciji održali su poduzetnik Emil Tedeschi, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, nakon čega su uslijedile tri panel-diskusije. Osim panela "Gospodarstvo i EU" na kojem je sudjelovao guverner Boris Vujčić, održana je panel-rasprava o temi "Politika i EU" i "Pozitivna iskustva u EU".