Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku

Objavljeno: 15.2.2004.
Publikacija Istraživanja
Broj I - 13
Autor Ivo Krznar
Datum Veljača 2004.
JEL F31, F47
ISSN 1334-0077

Ključne riječi

valutna kriza, sustav ranog upozorenja, signalna metoda, probit model

Nakon pregleda teorijskih i empirijskih modela valutnih kriza u ovom je radu prezentiran sustav ranog upozorenja na valutnu krizu u Hrvatskoj, koji uključuje dvije standardne empirijske metode istraživanja i predviđanja valutne krize: signalnu metodu i probit model. Indeks pritiska na devizno tržište identificirao je dvije valutne krize: u rujnu 1998. i kolovozu 2001. Signalnom su metodom izdvojene determinante valutne krize (u razdoblju od siječnja 1996. do ožujka 2003.) iz širokog spektra varijabli koje na najbolji način anticipiraju dvije valutne krize u pretkriznom razdoblju od 12 mjeseci: udio salda javnih financija u BDP-u, udio salda tekućeg računa platne bilance u BDP-u, inflacija, udio slobodno raspoloživih pričuva banaka u ukupnoj aktivi poslovnih banaka, stopa rasta inozemnog duga, stopa rasta multiplikatora m2, devijacija realnog tečaja od trenda, udio inozemne aktive HNB-a u M4 te rast domaćih kredita. Kompozitni indikator valutne krize, kao vagani prosjek vrijednosti navedenih indikatora valutne krize, pokazuje veliku snagu predviđanja krize u uzorku. Statistički rigoroznija metoda probit modela izdvojila je među indikatorima ranjivosti pet varijabli, različitih oblika funkcijske veze, koje na najbolji način mogu empirijski opisati značajke razdoblja prije dvije valutne krize u Hrvatskoj. Tako aprecijacija realnog tečaja ispod trenda, smanjenje udjela salda javnih financija u BDP-u i udjela salda tekućeg računa platne bilance u BDP-u, te rast inflacije i inozemnog duga povećavaju vjerojatnost špekulativnog napada na kunu. Kao i slučaju kompozitnog indikatora, različite mjere uspješnosti prilagodbe probit modela pokazuju na primjeru Hrvatske vrlo veliku snagu predviđanja valutne krize u uzorku spomenutim modelom. Pomnija analiza svakoga pojedinog indikatora valutne krize upućuje na činjenicu da dvije identificirane valutne krize u Hrvatskoj nisu istovjetne prirode. Indikatori prve valutne krize mogu se naći u literaturi treće generacije valutnih kriza koja opisuje vezu između problema u bankovnom sustavu i valutne krize, dok se signalne varijable druge valutne krize mogu povezati sa samoispunjavajućim značajkama valutne krize u modelima druge generacije.