Utjecaj koronakrize na hrvatsko gospodarstvo i izvoz

Objavljeno: 9.9.2020.
Utjecaj koronakrize na hrvatsko gospodarstvo i izvoz

Zbog bržeg oporavka gospodarske aktivnosti posljednja očekivanja glede globalne ekonomije povoljnija su od proljetnih prognoza, istaknuo je danas guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom izlaganju "Utjecaj koronakrize na hrvatsko gospodarstvo i izvoz" na 15. konvenciji hrvatskih izvoznika.

Široko rasprostranjen pad hrvatskoga robnog izvoza slabiji je nego u drugim zemljama, rekao je guverner Vujčić, te dodao da su fizički pokazatelji u turizmu premašili očekivanja, ali financijski je učinak još nepoznat; na vrhuncu sezone noćenja stranih gostiju bila su povoljnija od očekivanja, no krajem kolovoza vidljivi su znaci pogoršavanja te je postsezona upitna.

S druge se strane industrija u potpunosti oporavila, a građevina gotovo u cijelosti. Pad hrvatske industrijske proizvodnje u drugom je tromjesečju bio snažniji od većine promatranih zemalja srednje i istočne Europe, ali isto tako, napomenuo je guverner, bilježi snažan oporavak u srpnju. Recesija je, naglasio je Boris Vujčić, posebno pogodila uslužni sektor, dok je pad industrije i robnog izvoza blaži. Dodatno je guverner Vujčić istaknuo poboljšanu situaciju na tržištu rada tijekom lipnja i srpnja, no ona je i nadalje znatno nepovoljnija u odnosu na pretkrizno razdoblje.

Govoreći o oporavku ekonomije nakon pandemije koronavirusa, guverner je istaknuo projekciju iz srpnja 2020. godine prema kojoj HNB u 2021. godini očekuje snažan oporavak realne stope rasta BDP-a, sa stopom višom od 6% na godišnjoj razini. Međutim, očekuje se da ova stopa rasta neće biti dovoljna da se realni BDP vrati na razinu iz 2019. godine, te se povratak na razinu realnog BDP-a iz 2019. godine očekuje tijekom 2022. godine. Stoga se u Hrvatskoj može očekivati blaži oblik U-recesije.

Guverner je prezentaciju održao kao uvod u panel-raspravu na temu: „Utjecaj koronakrize na hrvatsko gospodarstvo i izvoz“, na kojoj je sudjelovao zajedno s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, dr. sc. Tomislavom Ćorićem, predsjednikom Hrvatskog društva ekonomista,  predsjednikom Uprave tvrtke AD Plastik Marinkom Došenom, profesorima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marijanom Ivanov i prof. dr. sc. Josipom Ticom, te predsjednikom Hrvatskih izvoznika, Darinkom Bagom.