Nejednakost razdiobe novčanih sredstava hrvatskih građana nastavila se smanjivati i u 2025. godini. U promatranom je razdoblju porastao broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama (bankama i stambenim štedionicama), kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije. Relativno se najviše povećao iznos depozita u donjem (od prvog do trećeg decilnog razreda) te u višem srednjem dijelu distribucije (od sedmog do devetog decilnog razreda), dok je u apsolutnim iznosima rast bio najsnažniji u najvišem decilnom razredu. Istovremeno se nastavio povećavati udjel depozita građana iz gornjeg srednjeg dijela razdiobe (najviše između 7. i 9. decilnog razreda), dok se udio onih sa samog vrha razdiobe smanjio.

Podaci u ovom priopćenju predstavljaju dopunu pokazatelja prvotno objavljenih u priopćenju od 11. lipnja 2026.^[1]

Od 2023. godine Hrvatska narodna banka jednom godišnje prikuplja podatke o stanju novčanih sredstava građana na pojedinačnim računima u kreditnim institucijama

Obuhvaćena su sredstva svih poznatih vlasnika, fizičkih osoba rezidenata, bez obzira nalaze li se ona na transakcijskim, štednim ili oročenim računima. Standardni je referentni datum kraj godine, pri čemu iznimku predstavlja prvi val provedbe za koji je referentni datum 30. lipnja 2023. Iako pružaju cjelovit presjek depozita u kreditnim institucijama, ovi podaci ne mogu se izjednačiti s pokazateljima imovinske nejednakosti jer u njima nisu zastupljeni ostali oblici financijske imovine (npr. udjeli u investicijskim fondovima, dionice, obveznice i slično) ni nefinancijska imovina kao što su nekretnine. K tome, agregiranje je moguće isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, pa izravna usporedba s uobičajenim analizama dohodovne i imovinske nejednakosti nije moguća. Naposljetku, analizom su obuhvaćeni svi građani s pozitivnim stanjem na barem jednom računu, neovisno o eventualnim istodobnim obvezama prema bankama.

Krajem 2025. godine gotovo 3,5 milijuna građana imalo je pozitivno stanje na barem jednom računu, što je povećanje za 42 tisuće u odnosu na godinu prije (Tablica 1.). Od ukupnog porasta broja građana s depozitima, 25 tisuća odnosi se neto priljev građana s novootvorenim računima, a 17,4 tisuća na neto priljev građana koji su iz prethodno negativnog ili nultog stanja sredstava prešli u pozitivno (Tablica 3.).

Ukupan iznos depozita povećao se s 38,12 mlrd. eura krajem 2024. na 40,75 mlrd. eura krajem 2025., što čini rast od 2,6 mlrd. eura, odnosno 6,9%. Novčana sredstva su u prošloj godini porasla u svim dijelovima razdiobe (Slika 2.). Relativan je porast bio izraženiji u najnižim i višim srednjim decilnim razredima^[2]. Tako su u prva tri decilna razreda ukupna sredstva povećana za 14,7%, dok su se u razredima od šestog do osmog decila povećala za 11,3%. Za usporedbu, novčana sredstva u razredima od trećeg do šestog decila porasla su za 6%, dok je u najvišem decilnom razredu taj rast iznosio 5,5%, pri čemu se iznos depozita za najviših 1% povećao za 4,4%. Promatrano u apsolutnim iznosima i po decilima, najsnažniji je porast u desetom (1,53 mlrd. eura) i devetom decilnom razredu (577 mil. eura). Unutar najvišeg decilnog razreda, porast u razredu od 95. do 99. percentila iznosio je 560 mil. eura, u razredu od 90. do 95. percentila 480 mil. eura dok je u gornjem percentilu ukupan iznos bio veći za 485 mil. eura.

Promjene udjela u ukupnom iznosu depozita, pod utjecajem kombinacije početnih razina ukupnog iznosa depozita i relativnih promjena, su u 2025. bile najizraženije u gornjem dijelu distribucije, pri čemu se smanjio udjel razreda s najvećim iznosima depozita nauštrb razreda s nešto nižim iznosima depozita. Tako se udio od sedmog do devetog decilnog razreda, odnosno građana s pojedinačnim iznosima depozita između 2,7 i 27,7 tisuća eura, povećao s 24,8% na 25,7%, odnosno za 0,9 p.b., dok je udio u ukupnim depozitima građana s depozitima manjim od 2,6 tisuće eura (do šestog decila) ostao uglavnom nepromijenjen (rast od 0,09 p.b.). Smanjenje udjela gornjeg decilnog razreda distribucije, u koji pripadaju građani s depozitima višim od 27,7 tisuća eura iznosilo je 0,95 pb., od čega je udio razreda od 90. do 95. percentila bio viši za 0,16 p.b., udio razreda od 95. do 99. percentila pao za 0,45 p.b. dok je udio gornjih 1% pao s 28,6% na 27,9%, odnosno za 0,66 p.b. (Tablica 2. i Slika 2.).

Tablica 1. Razdioba novčanih sredstava građana na dan 31. prosinca 2025.

Napomena: Podaci u tablici odnose se na obrtnike i fizičke osobe. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u. Prikaz razdiobe novčanih sredstava na 31.12.2024.
Izvor: HNB

Tablica 2. Usporedba razdiobe novčanih sredstava građana krajem prosinca 2023., 2024. i 2025.

Napomena: Podaci u tablici odnose se na depozite obrtnika i fizičkih osoba. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u.
Izvor: HNB

Tablica 3. Dekompozicija promjene broja deponenata između 2024. i 2025. godine

Napomena: Podaci u tablici odnose se na depozite obrtnika i fizičkih osoba. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u.
Izvor: HNB

Slika 1. Usporedba razdiobe novčanih sredstava građana krajem 2023., 2024. i 2025. godine

Izvor: HNB

Slika 2. Nominalna promjena i promjena udjela u distribuciji novčanih sredstava građana između prosinca 2024. i prosinca 2025. godine prema odabranim razredima distribucije

Izvor: HNB

1. Uslijed tehničke pogreške pri prihvatu podataka, u izvornoj obradi za 2025. godinu nisu bila obuhvaćena novčana sredstva na približno 137 tisuća transakcijskih, štednih i oročenih računa (od ukupno 6,37 mil. računa), ukupnog iznosa od oko 2 mlrd. eura, koji su pripadali obrtnicima. Stoga su podaci o depozitima kućanstava naknadno ponovno dostavljeni od strane kreditnih institucija te su uključeni u dopunjene pokazatelje. Kako navedena skupina po pojedinačnim iznosima depozita u prosjeku pripada gornjim decilnim razredima raspodjele, izostavljanje je nesrazmjerno utjecalo na pokazatelje u gornjem dijelu distribucije. Nakon uključivanja dopunjenih podataka, ukupan je iznos depozita krajem 2025. povećan s 38,77 na 40,75 mlrd. eura, godišnja stopa rasta iznosa depozita revidirana je s 1,7% na 6,9%, a broj građana s pozitivnim stanjem povećan je za 42 tisuće (prvotno 29 tisuća) u odnosu na godinu ranije. Najveće revizije provedene su u najvišem decilnom razredu, u kojemu je nominalni porast sredstava revidiran sa 113 mil. eura na 1,53 mlrd. eura, te u gornjem percentilu, u kojemu je iznos depozita povećan za 4,4% (prvotno pad od 2,6%). Iako je revizija utjecala na razinu pokazatelja u gornjem dijelu razdiobe, opća ocjena kretanja iz prvotne objave ostaje nepromijenjena: nejednakost razdiobe depozita nastavila se smanjivati, najveće povećanje udjela u ukupnim depozitima prisutno je u razredu između 80. i 90. percentila (prvotno za 0,55 p.b., nakon revizije za 0,45), a udio najvišeg decilnog razreda u ukupnim depozitima nastavio je opadati (prvotno za 0,92 p.b., nakon revizije za 0,95 p.b.). ↑

2. Decilni razred predstavlja desetinu deponenata poredanih po iznosu depozita pa tako prvi decilni razred obuhvaća desetinu deponenata s najnižim iznosima depozita, dok deseti decilni razred obuhvaća desetinu deponenata s najvišim iznosima depozita. ↑