Nejednakost razdiobe novčanih sredstava hrvatskih građana nastavila se smanjivati i u 2025. godini. U promatranom je razdoblju porastao broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama (bankama i stambenim štedionicama), kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije. Relativno se najviše povećao iznos depozita u donjem (od prvog do trećeg decilnog razreda) te u višem srednjem dijelu distribucije (od sedmog do devetog decilnog razreda), dok je u apsolutnim iznosima rast bio najsnažniji u osmom i devetom decilnom razredu. Istovremeno se nastavio povećavati udjel depozita građana iz gornjeg srednjeg dijela razdiobe (najviše između 7. i 9. decilnog razreda), dok se udio onih sa samog vrha razdiobe smanjio, osobito u gornjem percentilu (99% – 100%) u kojem su se ukupna sredstva i nominalno smanjila.

Od 2023. godine Hrvatska narodna banka jednom godišnje prikuplja podatke o stanju novčanih sredstava građana na pojedinačnim računima u kreditnim institucijama^[1]. Obuhvaćena su sredstva svih poznatih vlasnika, fizičkih osoba rezidenata, bez obzira nalaze li se ona na transakcijskim, štednim ili oročenim računima. Standardni je referentni datum kraj godine, pri čemu iznimku predstavlja prvi val provedbe za koji je referentni datum 30. lipnja 2023. Iako pružaju cjelovit presjek depozita u kreditnim institucijama, ovi podaci ne mogu se izjednačiti s pokazateljima imovinske nejednakosti jer u njima nisu zastupljeni ostali oblici financijske imovine (npr. udjeli u investicijskim fondovima, dionice, obveznice i slično) ni nefinancijska imovina kao što su nekretnine. K tome, agregiranje je moguće isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, pa izravna usporedba s uobičajenim analizama dohodovne i imovinske nejednakosti nije moguća. Naposljetku, analizom su obuhvaćeni svi građani s pozitivnim stanjem na barem jednom računu, neovisno o eventualnim istodobnim obvezama prema bankama.

Krajem 2025. godine gotovo 3,5 milijuna građana imalo je pozitivno stanje na barem jednom računu, što je povećanje za 29 tisuća u odnosu na godinu prije (Tablica 1.). Od ukupnog porasta broja građana s depozitima, 16,4 tisuće odnosi se neto priljev građana s novootvorenim računima, a 12,6 tisuća na neto priljev građana koji su iz prethodno negativnog ili nultog stanja sredstava prešli u pozitivno (Tablica 3.).

Ukupan iznos depozita povećao se s 38,12 mlrd. eura krajem 2024. na 38,77 mlrd. eura krajem 2025., što čini rast od 650 mil. eura, odnosno 1,7%. Novčana sredstva su u prošloj godini porasla u svim dijelovima razdiobe, izuzev u gornjih 1% distribucije za koji su se smanjila (Slika 2.). Relativan je porast bio izraženiji najnižim i višim srednjim decilnim razredima^[2]. Tako su u prva tri decilna razreda ukupna sredstva povećana za 6,5%, dok su se u razredima od sedmog do devetog decila povećala za 5,3%. Za usporedbu, novčana sredstva u razredima od četvrtog do šestog decila porasla su za 2,8%, dok je u najvišem decilnom razredu taj rast iznosio 0,4%, pri čemu se iznos depozita za najviših 1% smanjio za 2,6%. Promatrano u apsolutnim iznosima i po decilima, najsnažniji je porast u devetom (311 mil. eura) i osmom decilnom razredu (143 mil. eura). U najvišem decilnom razredu ukupan porast iznosio je 113 mil. eura, od čega je u razredu od 90. do 99. percentila iznosio 394 mil. eura, dok je u gornjem percentilu ukupan iznos depozita pao za 281 mil. eura.

Promjene udjela u ukupnom iznosu depozita, pod utjecajem kombinacije početnih razina ukupnog iznosa depozita i relativnih promjena, su u 2025. bile najizraženije u gornjem dijelu distribucije, pri čemu se smanjio udjel razreda s najvećim iznosima depozita nauštrb razreda s nešto nižim iznosima depozita. Tako se udio od sedmog do devetog decila, odnosno građana s pojedinačnim iznosima depozita između 2,4 i 26,7 tisuća eura, povećao s 24,8% na 25,7%, odnosno za 0,9 p.b., dok je udio u ukupnim depozitima građana s depozitima manjim od 2,4 tisuće eura (prvi do šesti decil) ostao uglavnom nepromijenjen (rast od 0,03 p.b.). Smanjenje udjela gornjeg decila distribucije, u koji pripadaju građani s depozitima višim od 26,7 tisuća eura iznosilo je 0,9 pb., od čega je udio razreda od 90. do 95. percentila bio viši za 0,35 p.b., udio razreda od 95. do 99. percentila ostao uglavnom nepromijenjen (pad od 0,07 p.b.) dok je udio gornjih 1% pao s 28,56% na 27,39%, odnosno za 1,2 p.b. (Tablica 2. i Slika 2.).

Tablica 1. Razdioba novčanih sredstava građana na dan 31. prosinca 2025.

Napomena: Podaci u tablici odnose se na obrtnike i fizičke osobe. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u. Prikaz razdiobe novčanih sredstava na 31.12.2024. dostupan je na poveznici: https://www.hnb.hr/-/u-2024-nastavak-postupnog-smanjenja-nejednakosti-u-raspodjeli-depozita.
Izvor: HNB

Tablica 2. Usporedba razdiobe novčanih sredstava građana krajem prosinca 2023., 2024. i 2025.

Napomena: Podaci u tablici odnose se na depozite obrtnika i fizičkih osoba. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u.
Izvor: HNB

Tablica 3. Dekompozicija promjene broja deponenata između 2024. i 2025. godine

Napomena: Podaci u tablici odnose se na depozite obrtnika i fizičkih osoba. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u.
Izvor: HNB

Slika 1. Usporedba razdiobe novčanih sredstava građana krajem 2024. i 2025. godine

Napomena: Brojke iznad, odnosno unutar stupaca prikazuju medijalni iznos depozita u svakom prikazanom razredu.
Izvor: HNB

Slika 2. Nominalna promjena i promjena udjela u distribuciji novčanih sredstava građana između prosinca 2024. i prosinca 2025. godine prema odabranim razredima distribucije

Izvor: HNB

1. Ranija priopćenja HNB-a o distribuciji depozita iz mikropodataka pronađi na https://www.hnb.hr/-/u-2024-nastavak-postupnog-smanjenja-nejednakosti-u-raspodjeli-depozita, https://www.hnb.hr/-/u-drugoj-polovini-2023-nastavak-blagog-smanjivanja-nejednakosti-u-raspodjeli-depozita i https://www.hnb.hr/-/u-proteklom-desetljecu-blago-smanjena-nejednakost-u-raspodjeli-depozita ↑

2. Decilni razred predstavlja desetinu deponenata poredanih po iznosu depozita pa tako prvi decilni razred obuhvaća desetinu deponenata s najnižim iznosima depozita, dok deseti decilni razred obuhvaća desetinu deponenata s najvišim iznosima depozita. ↑