Supervizorska tajna i provođenje testa razmjernosti i javnog interesa

Objavljeno: 29.9.2021.
Supervizorska tajna i provođenje testa razmjernosti i javnog interesa

"Kada je u pitanju pravo na pristup informacijama i dokumentima Hrvatske narodne banke, potrebno je istaknuti kako šira javnost nije u potpunosti upoznata s tim da je HNB, kao i  u pravilu druge središnje banke, institucija čije je redovno poslovanje u znatnoj mjeri propisano kao tajno i povjerljivo. To čini položaj HNB-a u pogledu prava na pristup informacijama specifičnim u sustavu tijela javne vlasti", kazala je Nataša Gornik Jakšić, direktorica Direkcije za opće pravne poslove HNB-a u uvodnom dijelu svog izlaganja na okruglom stolu "Javni interes u ostvarivanju prava na pristup informacijama", koji je u utorak, 28. rujna, povodom obilježavanja Međunarodnog dana prava na pristup informacijama, organizirao povjerenik za informiranje. 

Govoreći o supervizorskoj tajni, rekla je kako se u javnosti često rađa percepcija da je svrha supervizorske tajne zaštita poslovnih tajni banaka te bankovne tajne (podaci o klijentu), odnosno da je svrha zaštita banaka. "Međutim, to nije tako. Svrha supervizorske tajne je osiguranje urednog i efikasnog provođenja supervizije banaka. Cilj je supervizije, kao jedne od temeljnih zadaća HNB-a, osiguranje stabilnosti bankovnog sustava. Za uspješno obavljanje supervizije, osobito tzv. neizravnog ili off-site nadzora, ključ je povjerenje bankovnog sektora prema središnjoj banci, u čemu važnu ulogu ima i 'predvidljivost' daljnje zaštite dostavljenih informacija. Ove informacije kasnije u odnosu na HNB mogu biti predmet zahtjeva za pristup informacijama." U tom je smislu Nataša Gornik Jakšić istaknula i mišljenje nezavisnog odvjetnika Yvesa Bota dano u predmetu Baumeister (C-15/16, EU:C:2018:464; zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Savezni upravni sud Njemačke) da svako otkrivanje podataka prikupljenih u nadzoru po svojoj naravi može imati ozbiljne posljedice, čak i podataka u odnosu na koje se interes najprije može činiti minimalnim, ali koji su zapravo važni za funkcioniranje financijskih tržišta i sustava njihova nadzora. Podaci koje nadzorna tijela primaju ili sastavljaju i koji se a priori čine nevažnima, naposljetku se u posebnom kontekstu funkcioniranja financijskih tržišta mogu pokazati ključnima za društva koja se razvijaju na tom tržištu i koja su predmet nadzora.

Zbog toga, smatra direktorica HNB-ove Direkcije za opće pravne poslove, treba biti posebno oprezan pri provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno vaganja javnog interesa za davanje povjerljivoga supervizorskog podatka, s jedne strane, i javnog interesa da se postupak supervizije održi maksimalno funkcionalnim i efikasnim, s druge strane. "Naime, u takvim je situacijama potrebno uzeti u obzir rizik od negativnih financijskih posljedica do kojih može doći ako se u funkcioniranju bankovnog tržišta i njegova sustava kontinuiranog nadzora naruši odnos povjerenja", zaključila je Nataša Gornik Jakšić.

U raspravi o različitim pogledima na sadržaj javnog interesa sudjelovali su i izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Sanja Otočan, sutkinja Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske, Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica GONG-a te Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva.

Pretraživanje novosti