Sjednica Odbora za suradnju HNB-a i Ministarstva financija

Objavljeno: 19.5.2003.

Odbor za suradnju Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, koji djeluje već treću godinu, u ponedjeljak je razmotrio najnovija kretanja u monetarnom i fiskalnom području, kao i više konkretnih pitanja na kojima ove dvije institucije ostvaruju kontinuiranu suradnju.

Guverner dr. Željko Rohatinski i drugi predstavnici središnje banke izvijestili su ministra financija dr. Matu Crkvenca i njegove suradnike o učincima mjera koje je početkom ove godine poduzeo HNB, da bi usporio rast kreditnih plasmana utemeljen na zaduživanju u inozemstvu. Prema raspoloživim podacima, za prva četiri mjeseca ove godine porast plasmana banaka stanovništvu i poduzećima iznosi oko 6,5 posto (u siječnju 2,8 posto, u veljači 2,0 posto, u ožujku 0,5 posto, u travnju 1,25 posto).

Ministar financija dr. Mato Crkvenac izvijestio je o vrlo dobroj fiskalnoj situaciji, boljoj od planirane. Prihodi se dobro ostvaruju, poboljšana je naplata poreza, rashodi se strogo drže pod kontrolom, neki tekući i kapitalni izdaci bit će i manji od predviđenih, tako da rebalans proračuna ne dolazi u obzir, niti će biti potrebe za njim. Pri svemu tome treba imati u vidu, istaknuo je ministar, i sustav poreznih olakšica koji je veći nego ranije, napose kad su u pitanju ulaganja u razvoj i znanost. U svakom slučaju, prema sadašnjim sagledavanjima, ova fiskalna godina mogla bi bit okončana s proračunskim "plusom".

Daljnje smanjivanje fiskalnog deficita ostaje prioritetna zadaća kako za sljedeću proračunsku godinu - za koju se proračun već počeo pripremati, bez obzira bude li ga usvajao sadašnji ili neki novi saziv Hrvatskog sabora - tako i u višegodišnjim projekcijama, na kojima se također radi.

Prema zajedničkoj ocjeni središnje banke i Ministarstva financija kratkoročno gledajući, likvidnost zemlje nije upitna, a pogotovo nije ugrožena solventnost, no u daljnjim kretanjima svakako treba voditi računa da se odgovarajućim mjerama ukupne gospodarske politike raspoloživa sredstva, domaća i inozemna, u što većoj mjeri usmjeravaju u razvojne projekte koji će omogućavati mirnu otplatu duga i u budućnosti.