Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je informaciju o najnovijim gospodarskim i novčanim kretanjima te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom se tromjesečju 2021. ubrzao, što se može povezati s povoljnijom epidemiološkom situacijom u odnosu na vrhove drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj, ali i sezonski nižom razinom aktivnosti nekih segmenata uslužnog sektora. Model prve procjene BDP-a, zasnovan na malom broju dostupnih podataka, upućuje na usporavanje realnog rasta u travnju u odnosu na prosjek prvog tromjesečja. To velikim dijelom odražava i učinke trećeg vala pandemije, vraćanje aktivnosti dijela gospodarstva na pretpandemijsku razinu kao i sezonsko jačanje značaja nekih uslužnih djelatnosti koje su ranjive na mjere fizičkog distanciranja. Pogoršanje epidemiološke situacije na početku drugog tromjesečja i slabiji intenzitet jačanja sezonskih aktivnosti zaustavili su povoljne tendencije rasta broja zaposlenih i smanjenja stope nezaposlenosti. Inflacija se u travnju ubrzala na 2,1% (s 1,2% u ožujku), što je uvelike bilo rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena energije, zbog pozitivnog učinka baznog razdoblja. Slobodna su novčana sredstva banaka i u svibnju nastavila dosezati najviše razine dosad, čemu je najviše pridonijelo smanjenje kunskih depozita države kod HNB-a. Dosadašnji tijek oporavka gospodarske aktivnosti i jačanje optimizma potaknuli su i kreditiranje, pa se godišnji rast plasmana banaka ubrzao tijekom travnja na 2,6%, s 2,3% u ožujku. Tako su snažnije rasli plasmani stanovništvu (3,1% u travnju nakon 2,2% u ožujku), pri čemu su stambeni krediti ubrzali rast, a gotovinski nenamjenski ublažili pad, dok su plasmani poduzećima zabilježili vrlo blago ubrzanje rasta na godišnjoj razini (s 1,0% na 1,1%) odražavajući izraženiji pad kreditiranja poduzeća u travnju prošle godine. Povoljna gospodarska kretanja odrazila su se i na snažan porast proračunskih prihoda u prva četiri mjeseca 2021., koji je ujedno nadmašio porast rashoda.
Na sjednici se Savjet HNB-a suglasio s prijedlogom Croatia banke d.d., Zagreb, da predsjednik uprave te banke ostane Danijel Luković, a član uprave Tadija Vrdoljak.
Savjet Hrvatske narodne banke donio je i Odluku o izdavanju i prodaji numizmatičkih kompleta prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca nominalnih vrijednosti od 5, 2 i 1 kune te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe s motivima devet apoena optjecajnoga kovanog novca Republike Hrvatske i godinom kovanja "2021.” u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 2021.