Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, raspravljao je o bankovnom sustavu, rizicima u financijskom sustavu te je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
Rizici u financijskom sustavu Republike Hrvatske u trećem tromjesečju 2023. ostali su uglavnom nepromijenjeni, uz nešto nepovoljnije srednjoročne izglede. Među glavnim se rizicima izdvajaju i dalje povišena inflacija i moguće pogoršanje gospodarskih izgleda, uz postupni rast troška financiranja privatnog nefinancijskog sektora. Usprkos pooštravanju uvjeta financiranja, kreditna je aktivnost i dalje snažna, prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava, a uz visoku likvidnost te povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, profitabilnost domaćih banaka dosegla je najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću. Međutim, u srednjem bi se roku na poslovne rezultate banaka moglo nepovoljno odraziti snižavanje kvalitete imovine povezano s rastom kamatnih stopa i usporavanjem gospodarstva. Na tržištu stambenih nekretnina nastavio se trend rasta cijena uz primjetno usporavanje aktivnosti u odnosu na prošlu godinu, koje upućuje na jačanje rizika preokreta ciklusa. U takvim okolnostima HNB održava stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala nepromijenjenom na razini od 1,5%, kako bi očuvao visoku razinu otpornosti banaka u slučaju materijalizacije rizika.
Ukupna imovina bankovnog sustava u prvom polugodištu 2023. godine smanjila se za 2,6% i iznosila je 74 milijarde. eura, što je najviše posljedica smanjenja depozita financijskih društava i povlačenja dijela depozita kućanstava zbog ulaganja u narodne obveznice. Premda su se istodobno smanjila novčana sredstva, kratkoročna i strukturna likvidnost bankovnoga sustava i nadalje su na vrlo visokim razinama.
Dobit bankovnog sustava porasla je za 73,2%, a pokazatelji ROA (povrat na imovinu) i ROE (povrat na kapital) dosegnuli su rekordne razine (1,9% i 16,8%). Od početka godine i pristupanja Eurosustavu banke se koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod HNB-a po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite, što im je donijelo znatan kamatni prihod. Zahvaljujući tome i povećanju kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja.
Kvaliteta kredita mjerena udjelom neprihodujućih kredita (NPL-ova) stagnirala je. Iako se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio zadržao se na 3,0%, zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. Blago pogoršanje kvalitete vidljivo je u prihodujućem dijelu kreditnog portfelja, zbog porasta iznosa kredita u Fazi 2. te njihova udjela u ukupnim kreditima, na 14,6%.
Najavljene isplate dividenda iz zadržane dobiti dovele su do smanjenja regulatornoga kapitala, a izloženost sustava kreditnom riziku blago se povećala. Posljedično, došlo je do pada stope ukupnoga kapitala, s 24,8% na 23,2%.
Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Slatinske banke d.d. da Damir Kaluđer obavlja funkciju člana Uprave te banke te Nadzornom odboru Hrvatske poštanske banke d. d. da Josip Majher obavlja funkciju člana uprave te banke.
Članovi Savjeta donijeli su i odluku o izdavanju zlatnih numizmatičkih kovanica "Čipkarstvo u Hrvatskoj” u apoenima od 100, 25 i 10 eura. Zlatna numizmatička kovanica od 100 eura izdat će se u količini ne većoj od 1.000 komada, kovanica od 25 eura izdat će se u količini ne većoj od 1.000 komada, dok će se zlatna numizmatička kovanica od 10 eura izdati u količini ne većoj od 3.000 komada. Prodaju zlatnih numizmatičkih kovanica, koja obuhvaća i poduzimanje svih popratnih aktivnosti u svrhu omogućavanja prodaje, uključujući promociju, obavlja Hrvatska kovnica novca d.o.o. (HKN). Kao ovlašteni prodavatelj, HKN samostalno određuje prodajnu cijenu u skladu s Odlukom o određivanju i objavi prodajnih cijena prigodnih zlatnih i srebrnih kovanica, numizmatičkih kovanica i numizmatičkih kompleta.