Guverner Boris Vujčić gostovao je 2. studenoga 2022. u središnjem Dnevniku Hrvatske radiotelevizije

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, u intervjuu za središnji Dnevnik HTV-u potvrdio je da pripreme za uvođenje eura idu po planu. "Novčanice stižu kontinuirano, kujemo naše hrvatske kovanice. Ima dosta posla, ali bit ćemo spremni 1. siječnja", naglasio je guverner.

Odgovarajući na pitanje što će se događati s noći 31. prosinca na 1. siječnja, rekao je da bankomati moraju biti spremni isplaćivati gotovinu u eurima. "Veliki dio bankomata će 1. siječnja isporučivati euro, a neki će do 31. prosinca moći isporučivati kune. To ćemo uskladiti kako bi ljudima bilo najjednostavnije da se opskrbe gotovinom", rekao je guverner te naglasio da je najjednostavnije položiti gotovinu u banke gdje će se ona automatski konvertirati 1. siječnja. Podsjetio je i na razdoblje dvojnog optjecaja koje će trajati od 1. do 14 siječnja kada će se za gotovinska plaćanja moći upotrebljavati i kune i euri.

Govoreći o inflaciji istaknuo je da je ona uzrokovana drugim okolnostima, a ne uvođenjem eura. "Inflacija će nešto porasti nakon uvođenja eura, ali vrlo malo u odnosu na trenutnu stopu inflacije, a koja je prvenstveno uzrokovana poremećajima na tržištu energenata, a djelomično i na tržištu prehrambenih proizvoda. Sam euro, kada ga uvedemo, će vrlo malo doprinijeti stopi inflacije", objasnio je guverner.

Komentirajući odluku Europske središnje banke o povećanju ključnih kamatnih stopa rekao je da su u Hrvatskoj najveći dio kredita gotovinski krediti koji su većinom ugovoreni uz fiksnu kamatnu stopu. Od stambenih kredita, kojih je nešto preko 200.000, 15 posto je uz fiksiranu, a ostali su ugovoreni uz varijabilnu kamatnu stopu. "Povećanje kamatnih stopa osjetit će oni koji imaju kredite koji nisu fiksirani," rekao je te dodao da 1 postotni bod povećanja kamatnih stopa na medijalni (stambeni) povećava mjesečnu ratu otplate za 5 posto. "Na prosječni medijalni kredit kojem je godišnja otplata 3.600 eura, povećanje otplate bilo bi oko 180 eura godišnje.", rekao je guverner.

Na temu recesije istaknuo je da ona još nije tu, no da je vidljivo usporavanje gospodarske aktivnosti. "Naša prognoza rasta za iduću godinu je 1 posto, ali postoje rizici. Najveći rizik je pitanje hoće li biti redukcije energenata ili neće. Ukoliko ne bude redukcije, onda ćemo relativno dobro proći kroz ovu zimu, a ako bi se javila potreba za redukcijom, tada imamo recesiju, upozorio je guverner.

Razgovor s guvernerom dostupan je na internetskim stranicama Hrvatske radiotelevizije.