Prostor za poticajnu monetarnu politiku sve je manji

Objavljeno: 24.10.2019.

Sve izraženije jačanje negativnih geopolitičkih i gospodarskih rizika negativno utječe na očekivanja gospodarskog rasta, unatoč i nadalje povoljnim uvjetima financiranja, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Izazov promjene, koja se u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava održava u Rovinju od 23. do 25. listopada.

Viškovi likvidnosti u globalnom okruženju napuhuju vrijednost financijske i realne imovine, što se odražava u sve većem udjelu imovine s negativnim prinosima, istaknuo je guverner te je naveo primjer obveznica; ako se izdvoje američke obveznice, globalni udio obveznica s investicijskim rejtingom i negativnim prinosom iznosi čak 45%.

Govoreći o kretanjima u domaćem gospodarstvu guverner Vujčić istaknuo je da je rast BDP-a u Hrvatskoj podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada uz stabilnu inflaciju. Ipak, slično kao i u ostatku EU-a, rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj znatno je sporiji u odnosu na uslužne djelatnosti; u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja oslabila već u 2018. godini pod utjecajem negativnih kretanja u brodogradnji. Isto tako, vanjske neravnoteže nastavljaju se smanjivati, premda sporije, dok borba s aprecijacijskim pritiscima povećava međunarodne pričuve i viškove likvidnosti, što pridonosi kontinuiranom poboljšavanju uvjeta financiranja svih domaćih sektora. Unatoč tome, ukupno kreditiranje vrlo je umjereno, osim u segmentu potrošačkih kredita, što prati razduživanje poduzeća i stagnaciju javnog duga.

Trenutne dugoročne projekcije kretanja kamatnih stopa i inflacije upućuju na to da će one ostati vrlo niske tijekom dužeg razdoblja, naglasio je guverner dodavši pritom da monetarna politika ne može riješiti bitne probleme poduzeća.

U uvjetima niskih i kolebljivih prinosa na domaćem tržištu financijska imovina raste vrlo sporo, uz izuzetak mirovinskih fondova, a kućanstva jačaju tradicionalnu orijentaciju na ulaganje u nekretnine, što djeluje atraktivno u Zagrebu i na obali, ali je povezano s rizicima.

Globalno raste uloga nebankarskih financijskih institucija, a pad važnosti banaka ubrzan je nakon globalne financijske krize, što može olakšati financiranje gospodarstva, ali generira nove rizike za financijsku stabilnost.

Zaključno je guverner HNB-a rekao da makroekonomske izglede prate slabljenje globalnog rasta, visoka neizvjesnost, strukturno niska inflacija i kamatne stope te rizik low for long, osobito u Europi. Lov na prinose (takozvani search for yield) napuhuje vrijednost financijske imovine i jača rizike za financijsku stabilnost, a rizici se sele u nebankarski sektor, čija se važnost globalno povećava. Također, prostor za dodatne poticajne mjere monetarne politike ograničen je te vjerojatno nije daleko točka u kojoj dodatno spuštanje kamatnih stopa počinje djelovati kontrakcijski.

S druge strane, u Hrvatskoj su očekivanja gospodarskog rasta kao i uvjeti financiranja povoljni, dok rizici proizlaze iz globalnog okružja. Iz perspektive financijskih rizika povoljno je i to što dugovi ne rastu, poduzeća dobro posluju i razdužuju se. Zaduženost se države također smanjuje, dok blago raste tek zaduženost stanovništva, premda struktura rasta tog duga upućuje na moguće rizike. U ulaganjima u nekretnine prisutni su elementi lova na prinose, što je potencijalni rizik ako se trendovi nastave još neko vrijeme. Osim toga, iznimno niske kamatne stope relativno su recentna pojava u Hrvatskoj, a izazovi za financijske posrednike s vremenom će se vjerojatno povećavati, na što će dodatno utjecati uvođenja eura, zaključio je svoje izlaganje guverner.