Ključne riječi

ravnotežni tečaj, ERM II, BEER, EBA-Lite, Hrvatska

Odabir središnjeg pariteta pri ulasku u tečajni mehanizam ERM II jedan je od najvećih izazova za nositelje ekonomske politike tijekom procesa uvođenja eura kao službene valute s obzirom na to da je središnji paritet najčešće i konverzijski tečaj po kojemu se nacionalna valuta preračunava u euro u trenutku ulaska u europodručje. Izbor neadekvatnoga središnjeg pariteta može ugroziti kredibilitet središnje banke te ostvarivanje cilja stabilnosti tečaja i nekih drugih kriterija nominalne konvergencije tijekom boravka u mehanizmu ERM II te otežati prilagodbu gospodarstva uvjetima monetarne unije. Iz navedenih je razloga od izrazite važnosti da se središnji paritet odredi što bliže nekoj “ravnotežnoj razini”, koja je u skladu s aktualnim kretanjima na deviznom tržištu, ali i makroekonomskim fundamentima i strukturnim obilježjima gospodarstva. Međutim, određivanje ravnotežnog tečaja nije trivijalno jer ravnotežni tečaj nije opaziva varijabla te postoji velik broj definicija i metoda procjene i izračuna ravnotežnog tečaja.
U ovome su radu korištena dva dominantna pristupa izračunu i procjeni ravnotežnoga realnoga efektivnog tečaja na primjeru Hrvatske: model tekućeg računa na temelju MMF-ove metodologije EBA-Lite te pristup bihevioralnoga ravnotežnog tečaja (BEER). Također, u radu je predložena metodologija za preračun jaza realnoga efektivnog tečaja u jaz nominalnoga bilateralnog tečaja, koji omogućuje izračun ravnotežne razine nominalnoga bilateralnog tečaja EUR/HRK. Rezultati istraživanja pokazuju kako je središnji paritet EUR/HRK pri ulasku u ERM II određen blizu ravnotežne razine tečaja.