Institut za javne financije i Hrvatska narodna banka danas su na 79. Ekonomskoj radionici HNB-a predstavili nagrađene radove Zaklade Hanžeković za 2025. godinu.

Frane Banić, savjetnik u Direkciji za ekonomske analize HNB-a, predstavio je nagrađeni rad u redovitoj kategoriji (suautor Guzmán González-Torres, Središnja banka Italije) u kojem se istražuju nedavni inflacijski pritisci u Hrvatskoj. Korištenjem anketnih podatka na razini poduzeća o ograničenjima u proizvodnji i iskorištenosti kapaciteta autori razdvajaju učinke ponude i potražnje u sektoru usluga i prerađivačke industrije, uzimajući u obzir sektorska odstupanja tijekom razdoblja inflacije.

Rad analizira mogu li tradicionalne mjere proizvodnog jaza adekvatno objasniti inflacijska kretanja u Hrvatskoj nakon pandemije, u razdoblju obilježenom istodobnim šokovima ponude i potražnje. Korištenjem anketnih podataka Europske komisije o faktorima koji ograničavaju proizvodnju konstruiraju se sektorski proizvodni jazovi za uslužne djelatnosti i prerađivačku industriju, pri čemu se posebno razlikuju inflacijski pritisci koji proizlaze iz potražnje i ograničenja na strani ponude, tj. manjka radne snage i ograničenja u opskrbi opremom i materijalima.

Rezultati analize pokazuju da tradicionalne mjere proizvodnog jaza često ne prate dobro inflacijska kretanja u post-pandemijskom razdoblju, dok sektorski pristup temeljen na anketnim podacima pruža informativniji signal inflacijskih pritisaka. Uslužne djelatnosti karakteriziraju dominantno potražnjom vođeni inflacijski pritisci, dodatno pojačani manjkom radne snage. U prerađivačkoj industriji potražnja je također pozitivno pridonosila inflacijskim pritiscima, no znatno važniju ulogu tijekom 2021. i 2022. imali su problemi u opskrbnim lancima povezani s nedostatkom materijala i opreme. Dok su se inflacijski pritisci u prerađivačkoj industriji postupno smanjivali nakon slabljenja opskrbnih ograničenja, u uslužnim djelatnostima oni su ostali relativno postojani poglavito zbog snažne potražnje te manjka radne snage.

Jakov Čorak, pripravnik u Direkciji za ekonomske analize HNB-a i Mihael Brusan s Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) predstavili su nagrađeni rad u studentskoj kategoriji u kojem se po prvi puta primjenjuje strojno učenje u prognoziranju inflacije u Hrvatskoj te time uvode suvremene metode u domaći istraživački okvir, najavljujući novu eru makroekonomskih predviđanja.

Povratak inflacije kao ključnog makroekonomskog izazova, naglasilo je potrebu za pouzdanim prognozama koje su od presudne važnosti za nositelje ekonomske politike. Autori su testirali deset različitih modela i tri skupa ulaznih varijabli. Uz konvencionalne makroekonomske indikatore, u analizu su uključili i nekonvencionalne podatke, poput popularnosti pojmova na internetskim tražilicama. Točnost prognoza ocjenjivana je za cijeli promatrani uzorak, s posebnim naglaskom na usporedbu stabilnog razdoblja prije ožujka 2020. i volatilnijeg razdoblja nakon izbijanja pandemije.

Rezultati su pokazali da, iako nijedan model nije konzistentno najbolji u svim uvjetima, metode strojnog učenja, osobito modeli temeljeni na stablima odlučivanja ostvaruju najbolje rezultate u specifičnim okolnostima. Prognoze dvaju najuspješnijih modela pokazale su se preciznijima od službenih projekcija Europske komisije.