Predstavljen model PACMAN i analiza o utjecaju deprecijacije kune na gospodarstvo Hrvatske

Objavljeno: 13.1.2021.

Na 36. Ekonomskoj radionici HNB-a održanoj 13. siječnja ove godine Ozana Nadoveza Jelić iz Hrvatske narodne banke i Rafael Ravnik, neovisni ekonomski analitičar, predstavili su model PACMAN i tečajni kanal monetarne politike u Hrvatskoj.

Autori su konstatirali da se na temelju provedenih simulacija koristeći se modelom PACMAN može zaključiti kako je u Hrvatskoj aktivan balance-sheet kanal (učinak na promjene u bilancama kućanstava i poduzeća) preko kojeg tečajne promjene negativno utječu na domaću potražnju. Osim negativnog utjecaja deprecijacije kune na sektor poduzeća i kućanstva, simulacije također upućuju na negativne reakcije javnog sektora u obliku povećanja javnog duga te rasta premije za rizik države. S druge strane, rezultati simulacija upućuju na to kako je srednjoročna reakcija neto izvoza (trade kanal) na deprecijaciju tečaja pozitivna, ali relativno blaga.

Iako konačna neto reakcija BDP-a ovisi o parametrizaciji i velikom broju pretpostavki, sve predstavljene simulacije upućuju na isti normativni zaključak, prema kojemu negativan balance-sheet efekt u Hrvatskoj vjerojatno nadmašuje pozitivan trade efekt deprecijacije.

Osim sveobuhvatne analize simultanih učinaka promjene tečaja na realne makroekonomske varijable, autori su u predstavljanju naveli i razloge zbog kojih bi pass-through tečaja (prijenos tečajnih promjena na cijene) na domaće cijene trebao biti nelinearan tako da je veći za relativno jače promjene tečaja. Navedena nelinearnost uključena je u modelsku procjenu te ima direktne posljedice na ostvarivanje cilja stabilnosti cijena, ali i indirektne posljedice na realne varijable kroz učinke na kupovnu moć stanovništva.

U prvom dijelu izlaganja Ozana Nadoveza Jelić, savjetnica u Direkciji za modeliranje, predstavila je osnovne karakteristike i svojstva najnovije verzije polustrukturnog makromodela Hrvatske – modela PACMAN (engl. Policy Analysis Croatian MAcroecoNometric Model).

PACMAN je srednje veliki visokoagregirani makroekonometrijski model maloga otvorenoga gospodarstva koji na sustavan način objašnjava veze između ključnih makroekonomskih varijabli. Iako visokoagregiran, model sadržava 34 temeljne bihevioralne/procijenjene jednadžbe i 76 identiteta te je dovoljno detaljan za opis ključnih karakteristika i stiliziranih činjenica hrvatskoga gospodarstva. Većina jednadžbi u modelu je procijenjena na razdoblju od prvog tromjesečja 2000. do četvrtog tromjesečja 2019., a manji broj parametara je kalibriran, objasnila je Ozana Nadoveza Jelić.

Struktura modela usklađena je s pristupom mnogih središnjih banaka u Europskoj uniji, kao što je to primjerice u Austriji, Francuskoj, Poljskoj, Italiji i ESB-u. Pritom je model dizajniran na način da služi kao jedan od alata HNB-a pri prognoziranju, analizi različitih scenarija i simulacijama učinaka različitih ekonomskih politika. Isto tako, model PACMAN rabi se i pri analizi različitih scenarija pri provođenju testiranja otpornosti kreditnih institucija na stres (stres test).

Primjerenost korištenja PACMAN-a pri prognoziranju, analizi različitih scenarija i simulacijama ekonomskih politika ilustrirana je kroz simulacije učinaka odabranih šokova na gospodarstvo te kroz nestandardnu analizu prognostičkih performansi modela. Stoga su svojstva i transmisijski mehanizmi modela predstavljeni kroz ilustrativne simulacije učinaka šoka inozemne potražnje, šoka pouzdanja potrošača, šoka poreza na dohodak i šoka cijena nekretnina. Upravo je zbog ove karakteristike uz pomoć PACMAN modela bilo moguće sveobuhvatno analizirati efekte tečajnih promjena na hrvatsku ekonomiju, koje je u drugom dijelu izlaganja predstavio Rafael Ravnik.

Kako se učinci promjene tečaja na različite makroekonomske varijable realiziraju simultano, potrebno ih je analizirati unutar jedinstvenoga analitičkog okvira prilagođenog malom otvorenom i visokoeuroiziranom gospodarstvu, što omogućuju dizajn i svojstva PACMAN modela.

Opis modela PACMAN uskoro će biti objavljen na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u radu pod naslovom Introducing Policy Analysis Croatian MAcroecoNometric Model (PACMAN).