Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem zamjenika guvernera dr. Borisa Vujčića, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i zaključio da su ta kretanja uglavnom podudarna s očekivanjima, tako da nema potrebe niti za bilo kakvim promjenama u projekciji monetarne politike za ovu godini.

Inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila je prošle godine 2,7 posto, a temeljna inflacija 2,3 posto. Iako su te stope nešto više nego u prethodnoj godini, Hrvatska je, unatoč značajnom utjecaju lanjskog poskupljenja nafte na cijene, ostala u skupini zemalja s niskom inflacijom.

Oscilacije tečaja kune i nadalje se održavaju unutar uobičajenog raspona, a središnja banka intervenira na deviznom tržištu samo u slučaju nešto izraženijih tečajnih kolebanja. Početkom prosinca HNB je otkupio 99,5 milijuna eura, potkraj prosinca uslijedilo je razdoblje deprecijacije, da bi potom ponovo ojačali aprecijacijski pritisci, te je središnja banka danas opet otkupila 8,5 milijuna eura.

Povećanoj ponudi deviza doprinijelo je i nešto dinamičnije inozemno zaduživanje banaka u studenome i prosincu. Na toj osnovici došlo je i do povećanja plasmana banaka u zemlji, tako da je njihova stopa rasta krajem godine iznosila oko 14,2 posto (približno koliko i 2003. godine, dok je sredinom 2004. bila smanjena na 12 posto).

Što se tiče platnobilančnih kretanja, najznačajniji je svakako nastavak pozitivnog trenda u vanjskotrgovinskoj razmjeni: mjereno stalnim tečajem jedanaestomjesečni lanjski porast izvoza (bez brodova i naftnih prerađevina) iznosio je 14,4 posto, uz istodobno povećanje ukupnog uvoza za 8,8 posto.