Osam zemalja članica EU-a iz Srednje i Jugoistočne Europe (Poljska, Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Češka) suočilo se s kasnijim izbijanjem krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 i relativno malim brojem slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Mjere zaštite od širenja epidemije započele su ubrzo nakon prvih slučajeva zaraze i bile su stroge i dalekosežne za sve zemlje, u uvodu je istaknula Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke u prvoj seriji virtualnih diskusija pod zajedničkim nazivom „Novo doba, nova pravila – trendovi, planovi i očekivanja vodećih stručnjaka i sudionika tržišta nekretnina" 13. svibnja s temom "Novi investicijski ciklus u zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe – da li i kada?".

Zamjenica guvernera rekla je i da su stroge mjere suzbijanja zaraze virusom dovele do ozbiljnog smanjenja mobilnosti, čime su pogođena mnoga poduzeća, dok su kućanstva kupnju svela na zadovoljavanje osnovnih potreba.

Neizvjesnost je velika, što otežava ekonomske projekcije više nego ikad prije, naglasila je Sandra Švaljek. Ocjenjuje se da su u slučaju pandemije koronavirusa osobito ranjiva gospodarstva visoko integrirana u globalne lance vrijednosti i visokog stupnja otvorenosti (Slovačka, Slovenija, Mađarska, Češka), Hrvatska zbog velikog doprinosa turizma u dodanoj vrijednosti i zaposlenosti kao i zemlje s manje fiskalnog prostora i nižim kreditnim rejtingom te one izvan europodručja koje ne mogu sudjelovati u mjerama monetarne politike Europske središnje banke.

Ipak, postoji šansa da se rast u 2021. oporavi i da gospodarske aktivnosti dosegnu razinu 2019. godine, smatra Švaljek.

Zamjenica guvernera navela je da sve zemlje primjenjuju pakete mjera fiskalne politike: odgodu plaćanja poreza i socijalnih doprinosa za poduzeća pogođena pandemijskom krizom, subvencioniranje plaća i osiguravanje likvidnosti putem suradnje poslovnih i razvojnih banaka te korištenje državnih garancijskih linija. Tu je i niz mjera monetarne politike – intervencije na deviznom tržištu, valutni swapovi s Europskom središnjom bankom (Bugarska, Hrvatska), osiguravanje likvidnosti kroz operacije refinanciranja, fleksibilizacija regulatornog okvira za banke itd.

Postoji svjetlo na kraju tunela, čemu bi mogao pridonijeti rast investicija potpomognut sredstvima Europske unije, no postoje i mnogi rizici i ranjivosti, rekla je Švaljek i posebno naglasila kako će za vraćanje rasta na pretkrizne putanje biti nužno ojačati reformski entuzijazam u svim zemljama.

U virtualnom okruglom stolu sudjelovali su i Christoph Buchgraber (CA Immobilien Anlagen AG), Christopher Mertlitz (WP Carey) i Craig Smith (Anchor South Africa), dok su moderatori bili Luke Dawson (Colliers International CEE) i Vedrana Likan (Colliers International Croatia, Slovenia, BiH).