Ključne riječi

polustrukturni makroekonometrijski model, Hrvatska, deprecijacija tečaja, vanjskotrgovinski kanal, balance-sheet kanal

U zemljama koje karakterizira neki oblik valutne supstitucije promjene tečaja mogu imati značajne posljedice u gospodarstvu, zbog čega se monetarne vlasti u takvim zemljama katkad odlučuju za neku inačicu upravljanoga tečajnog režima. Hrvatska narodna banka odabrala je jedan od takvih načina upravljanja monetarnom politikom. U Hrvatskoj je među glavnim prednostima odabira tzv. upravljanoga fluktuirajućeg tečaja dugogodišnje održavanje inflacije niskom i stabilnom, a glavni je nedostatak gubitak dijela autonomije u vođenju protucikličke monetarne politike.

U Hrvatskoj su zagovornici jačanja autonomije nerijetko poistovjećivali autonomiju s deprecijacijom kune koja bi doprinijela ispravljanju nastalih eksternih neravnoteža. Međutim, realizacija učinaka deprecijacije valute na gospodarstvo ne odvija se samo kroz vanjskotrgovinski kanal i posljedično ispravljanje eksternih neravnoteža, već i kroz utjecaj na bilance svih domaćih sektora, tzv. balance-sheet kanal.

Stoga je cilj ovog rada sveobuhvatno analizirati učinke tečajnih promjena na hrvatsku ekonomiju koristeći se jedinstvenim analitičkim okvirom, odnosno makroekonometrijskim modelom PACMAN. Na temelju simulacija provedenih u ovom radu možemo zaključiti da je u Hrvatskoj aktivan kanal preko kojeg deprecijacija negativno utječe na bilance domaćih sektora (engl. balance-sheet channel), a samim time i na domaću potražnju. S druge strane, rezultati pokazuju da je srednjoročna reakcija neto izvoza (engl. trade channel) na deprecijaciju tečaja pozitivna, ali relativno blaga.

Iako konačna reakcija BDP-a (neto učinak) ovisi o parametrizaciji i velikom broju pretpostavki, sve simulacije provedene u ovom radu upućuju na isti normativni zaključak prema kojem negativan učinak na bilance domaćih sektora u Hrvatskoj nadmašuje pozitivan vanjskotrgovinski učinak deprecijacije.