Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti kamatnu stopu na novčani depozit, odnosno stopu kojom usmjerava stajalište monetarne politike, za 25 baznih bodova. Na temelju svoje nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike zaključilo je da je sada primjereno poduzeti sljedeći korak u ublažavanju restriktivnosti monetarne politike.

Novi podatci o inflaciji uglavnom su u skladu s očekivanjima i najnovije projekcije stručnjaka ESB‑a potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5% u 2024., 2,2% u 2025. i 1,9% u 2026., što je u skladu s lipanjskim projekcijama. Očekuje se da će inflacija ponovno porasti u nastavku godine, djelomično zato što prethodna velika smanjenja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Inflacija bi se potom trebala smanjivati prema ciljnoj razini u drugoj polovici sljedeće godine. Projekcije temeljne inflacije za 2024. i 2025. revidirane su blago naviše jer je inflacija cijena usluga viša od očekivane. No stručnjaci i dalje očekuju ubrzan pad temeljne inflacije, s 2,9% ove godine na 2,3% u 2025. i 2,0% u 2026.

Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Međutim, pritisci troškova rada sve su umjereniji i dobit djelomično neutralizira utjecaj većih plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni a gospodarska aktivnost i dalje je slaba zbog slabe osobne potrošnje i ulaganja. Stručnjaci ESB‑a predviđaju da će gospodarska aktivnost rasti po stopi od 0,8% u 2024., 1,3% u 2025. i 1,5% u 2026. Riječ je o blagoj reviziji naniže u odnosu na lipanjske projekcije, koja uglavnom proizlazi iz slabijeg doprinosa domaće potražnje u sljedećih nekoliko tromjesečja.

Upravno vijeće odlučno se zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2%. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Kao što je najavljeno 13. ožujka 2024., 18. rujna počet će se primjenjivati određene izmjene operativnog okvira za provedbu monetarne politike. U skladu s tim, razlika između kamatne stope za glavne operacije refinanciranja i stope na novčani depozit iznosit će 15 baznih bodova. Razlika između stope za mogućnost posudbe na kraju dana i stope za glavne operacije refinanciranja neće se mijenjati i iznosit će 25 baznih bodova.

Ključne kamatne stope ESB‑a

Upravno vijeće odlučilo je smanjiti kamatnu stopu na novčani depozit za 25 baznih bodova. Stopa na novčani depozit stopa je kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike. Nadalje, kao što je najavljeno 13. ožujka 2024. nakon preispitivanja operativnog okvira, razlika između kamatne stope za glavne operacije refinanciranja i stope na novčani depozit iznosit će 15 baznih bodova. Razlika između stope za mogućnost posudbe na kraju dana i stope za glavne operacije refinanciranja neće se mijenjati i iznosit će 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 3,50%. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 3,65% a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3,90%. Promjene će stupiti na snagu 18. rujna 2024.

Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Eurosustav više ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Portfelj PEPP‑a mjesečno će se smanjivati za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.

Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.

Operacije refinanciranja

Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.

***

Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od 2% i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Izjava o monetarnoj politici dostupna je na stranicama Europske središnje banke.