Zagreb, 11. travnja 2002. - U nastavku jučerašnje sjednice Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je i pitanje odgovornosti u slučaju Riječke banke.
Savjet Hrvatske narodne banke ističe da su nadležnosti i dužnosti svih sudionika u kontroli bankovnog poslovanja jasno određene i podijeljene kako međunarodnim standardima tako i domaćim zakonima i podzakonskim propisima. Kao što je vidljivo i iz raspoložive dokumentacije, stručne službe Hrvatske narodne banke postupale su i u ovom slučaju u potpunosti sukladno zakonima, ostalim propisima i supervizorskim standardima - zaključak je Savjeta HNB-a.
O poslovanju banke dužna je brinuti u prvom redu uprava banke, koja treba osigurati izradu računovodstvenih evidencija i financijskih izvješća, te ustrojiti sustav interne kontrole i revizije. Interna kontrola i revizija je u funkciji uprave sa zadaćom zaštite imovine, sprječavanja i otkrivanja pogrešaka i prijevara, te ispravnosti i cjelovitosti računovodstvenih evidencija.
Eksterna revizija je u funkciji vlasnika-dioničara, s tri grupe zadataka. Prva grupa obuhvaća reviziju temeljnih financijskih izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu i međunarodnim računovodstvenim standardima, što obuhvaća ispitivanje podataka i metoda primijenjenih pri sastavljanju tih izvješća. Na temelju toga revizor daje stručno mišljenje o realnosti i objektivnosti prikazanog stanja imovine, obveza, kapitala, novčanog tijeka i rezultata poslovanja. Druga grupa obuhvaća provjeravanje i ocjenjivanje posebnih financijskih izvješća, sukladno podzakonskim aktima HNB-a. Treći dio zaduženja eksternih revizora odnosi se na ocjenjivanje organizacije i učinkovitosti poslovnih funkcija banke, što uključuje i ocjenu organiziranosti i učinkovitosti interne kontrole i revizije, te kvalitete općih akata banke i njihove primjene.
Uloga bankovne supervizije, koja je u djelokrugu središnje banke, jest zaštita interesa štediša i deponenata, te briga o stabilnosti i sigurnosti cjelokupnog bankovnog sustava. U tom cilju provjerava se zakonitost poslovanja banke i ocjenjuje njena sposobnost upravljanja rizicima. Ne dovodeći u pitanje potrebu daljnjeg unaprjeđivanja bankovne supervizije, Savjet HNB ističe da ona ne provjerava svaku poslovnu transakciju ili odluku banke, kao što to ne radi, niti je u mogućnosti, bilo koja bankovna supervizija na svijetu.
Što se tiče anonimnih dojava, dokumenti pokazuju da je središnja banka postupila ispravno obavještavajući o njima upravu banke, sa zahtjevom da se navodi provjere. Sama banka je najzainteresiranija, najodgovornija i najbolje pozicionirana da takve prijevare, ukoliko postoje, otkrije i spriječi. Naposljetku, prijevaru je i otkrila interna kontrola.
Prema tome - ističe Savjet HNB-a - potpuno je neosnovano da se od središnje banke i njenih stručnih službi očekuje preuzimanje odgovornosti i za ono što je u izričitoj nadležnosti uprave banke i njene interne kontrole ili eksternog revizora. Zbog toga se u slučajevima sličnih prijevara u deviznom poslovanju u drugim zemljama pitanje odgovornosti supervizora nije ni postavljalo.
Savjet HNB-a zaključio je da treba nastaviti s poduzimanjem svih raspoloživih mjera kako bi se istraga o ovom slučaju što prije okončala i rasvijetlile sve okolnosti koje su do njega dovele, utvrdila odgovornost i kaznili krivci, te o tome izvijestila javnost. U tome i najviša tijela i stručne službe središnje banke daju i dat će svaki mogući doprinos.