U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju prvog tromjesečja 2024. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 443 mlrd. EUR, što je smanjenje od 0,5 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 33,6 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 461 mlrd. EUR, a povećale su se za 1,1 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 33,3 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosila je 567% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 13,3 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 13,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 11,7 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 16,5 postotnih bodova, te su na kraju prvog tromjesečja 2024. dosegnule razinu od 590% godišnjeg BDP-a. Time je nastavljen trend smanjenja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a, iako se taj trend znatno usporio u posljednja tri tromjesečja u odnosu na dvogodišnje razdoblje od drugog tromjesečja 2021. do drugog tromjesečja 2023.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju prvog tromjesečja 2024. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 90 mlrd. EUR ili 1,5% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 6,2 mlrd. EUR ili 7,4%. Financijske obveze kućanstava povećale su se za 2,7% na 25 mlrd. EUR u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana povećale su se za 2,5 mlrd. EUR ili 10,9%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 65,1 mlrd. EUR ili 1,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 3,8 mlrd. EUR ili 6,1% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine). Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022. ubrzo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021.

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]

Na kraju prvog tromjesečja 2024. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 130 mlrd. EUR, tj. 0,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 188 mlrd. EUR, što je rast od 1,9% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –58,7 mlrd. EUR, što je za 4,4% manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑