Objava statističkih pokazatelja duga opće države za rujan 2021. godine

Objavljeno: 31.12.2021.

Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju rujna 2021. godine iznosilo je 344,7 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj lipnja 2021. ostvaren rast od 3,9 milijardi kuna (ili 1,1%), a u odnosu na kraj rujna 2020. taj je dug veći za 18,7 milijardi kuna (ili 5,7%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,9 milijardi kuna (ili 3,6%) te inozemnog duga za 10,8 milijardi kuna (ili 10,2%). U odnosu na prethodno tromjesečje za unutarnji dug bilježi se rast od 6,3 milijarde kuna (ili 2,9%), a za inozemni dug pad od 2,5 milijardi kuna (ili 2,1%).

Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju rujna 2021. iznosio 82,4% BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je udio iznosio 84,7%, što je smanjenje od 2,3 postotna boda na godišnjoj razini, ali i smanjenje od 3,7 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je ovaj udio iznosio 86,1%.

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,3%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,5%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,2%). Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2021. bio za 0,2 milijarde kuna (ili 0,8%) veći u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 18,2 milijarde kuna (ili 5,9%).

Slika 3. Nekonsolidirani dug opće države prema glavnim instrumentima i ročnosti

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)

 


  1. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug

  2. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a

  3. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.