Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2021. godine

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2021. godine

Objavljeno: 25.4.2022.

Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju prosinca 2021. godine iznosilo je 343,6 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj rujna 2021. ostvaren pad od 1,7 milijardi kuna (ili 0,5%), a u odnosu na kraj prosinca 2020. taj je dug veći za 13,2 milijarde kuna (ili 4%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 2,5 milijardi kuna (ili 1,1%) te inozemnog duga za 10,7 milijardi kuna (ili 10,1%). U odnosu na prethodno tromjesečje unutarnji dug bilježi pad od 1,7 milijardi kuna (ili 0,7%), a inozemni dug ostao je gotovo nepromijenjen.

Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju prosinca 2021. iznosio 79,8% BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 87,3%, što je smanjenje od 7,5 postotnih bodova na godišnjoj razini te smanjenje od 2,9 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je ovaj udio iznosio 82,7%.

Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,6%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,2%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,2%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2021. bio za 0,9 milijardi kuna (ili 3,9%) manji u odnosu na kraj 2020., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 14,5 milijardi kuna (ili 4,7%).

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)

 


  1. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug

  2. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a

  3. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.