Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Statistika
- Kalendar objava
- Statistička priopćenja
- Pokazatelji poslovanja bankovnog sustava
- Glavni makroekonomski indikatori
-
Statistički podaci
-
Financijski sektor
- Doprinos Republike Hrvatske monetarnim agregatima europodručja
- Konsolidirana bilanca MFI-ja
- Središnja banka (HNB)
- Druge monetarne financijske institucije
- Druga financijska društva
- Sektor opće države
- Sektor inozemstva
- Financijski računi
- Vrijednosni papiri
- Odabrane nefinancijske statistike
- Platni sustavi
- Platne usluge
- Gotov novac
- Promet ovlaštenih mjenjača
- Arhiva
-
Financijski sektor
- SDDS
- Regulativa
- Informacije za obveznike izvještavanja
- Informacije za korisnike statističkih podataka
- Korištenje povjerljivih statističkih podataka HNB-a za znanstvene svrhe
- Anketna istraživanja
- Eksperimentalne statistike
Statistička priopćenja
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za prosinac 2021. godine
Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju prosinca 2021. godine iznosilo je 343,6 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj rujna 2021. ostvaren pad od 1,7 milijardi kuna (ili 0,5%), a u odnosu na kraj prosinca 2020. taj je dug veći za 13,2 milijarde kuna (ili 4%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 2,5 milijardi kuna (ili 1,1%) te inozemnog duga za 10,7 milijardi kuna (ili 10,1%). U odnosu na prethodno tromjesečje unutarnji dug bilježi pad od 1,7 milijardi kuna (ili 0,7%), a inozemni dug ostao je gotovo nepromijenjen.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju prosinca 2021. iznosio 79,8% BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 87,3%, što je smanjenje od 7,5 postotnih bodova na godišnjoj razini te smanjenje od 2,9 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je ovaj udio iznosio 82,7%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,6%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,2%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,2%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2021. bio za 0,9 milijardi kuna (ili 3,9%) manji u odnosu na kraj 2020., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 14,5 milijardi kuna (ili 4,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑