Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.

Odlukom Savjeta HNB-a kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 12 na 9,5 posto godišnje, a kamatna stopa koju središnja banka obračunava na obveznu rezervu banaka smanjuje se s 4,5 na 3,7 posto s tim što će se obračunavati na sva sredstva obvezne rezerve, a ne samo na dio obvezne rezerve koji je izdvojen na posebni račun kod HNB-a. Takva odluka donijeta je sukladno općem trendu smanjivanja kamatnih stopa u stanju visoke likvidnosti u sustavu, koje je započeto u prošloj godini i nastavlja se u prvim mjesecima ove godine. Razlog za promjene u ukamaćivanju obvezne rezerve je i u nastojanju da se uspješan rad nacionalnog klirinškog sustava nastavi i nakon što, istekom jednomjesečnog uhodavanja, banke izgube mogućnost utvrđivanja dnevnih limita u NKS-u temeljem maksimalno mogućeg korištenja lombardnog kredita.

Članovi Savjeta HNB povoljno su ocijenili izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prošloj godini, tijekom koje su pričuve povećane za oko 500 milijuna dolara i na kraju godine dosegle iznos od ukupno 3, 52 milijarde američkih dolara.

Na ovoj sjednici članovi Savjeta HNB dobili su i izvješće o stanju u Kaptol banci d.d. Zagreb, kao i u Hibis štedionici d.d. Zagreb. Kontrolama poslovanja Kaptol banke provedenim u 1999. i 2000. godini utvrđeni su postupci protivni Zakonu o bankama i drugim propisima koji reguliraju bankovno poslovanje. Banka, unatoč upozorenjima i nalozima Hrvatske narodne banke, nije uskladila poslovanje sa zakonskim odredbama i mjerama središnje banke, a zbog protupropisnog i prerizičnog poslovanja postoji opasnost da neće moći ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, kao i za povjerena joj sredstva drugih osoba. Osim toga, u veljači ove godine Kaptol banka je zbog nelikvidnosti koristila interventni kredit Hrvatske narodne banke, koji nije uspjela vratiti u zakonskom roku. S obzirom na sve to stekli su se zakonski uvjeti za oduzimanje odobrenja za rad, te je Savjet HNB i donio takvu odluku. Nakon odluke Savjeta HNB o ukidanju odobrenja za rad banka je dužna bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije. U tom postupku okončavaju se poslovi koji su u tijeku, naplaćuju potraživanja, unovčava imovina i podmiruju vjerovnici, uključujući štediše.

Isto takav postupak slijedi i u Hibis štedionici d.d. Zagreb, kojoj je također ukinuto odobrenje za rad, budući da je u svom radu, unatoč upozorenju Hrvatske narodne banke, postupala suprotno zakonskim i drugim propisima, te izrečenim mjerama za poboljšanje stanja i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

Prethodnu suglasnost za stjecanje do 50 posto dionica s pravom glasa u Erste und Steiermärkische Bank d.d. Zagreb dobile su Erste Bank der österreichischen Sparkassen AG Wien i Steiermärkische Bank und Sparkassen AG Graz. Prethodnu suglasnost dobio je i Siegfried Rudolf Einhellig, dioničar Prve obrtničke štedionice d.d. Zagreb za stjecanje 26,97 posto dionica s pravom glasa u toj štedionici, čime bi se njegov vlasnički udjel povećao na iznos 68,88 posto jamstvenog kapitala.