Zagreb, 10.travnja 2002. - Na današnjoj sjednici Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je najnovija novčana i gospodarska kretanja, usvojio monetarnu projekciju za drugo tromjesečje 2002. godine, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i financijska izvješća HNB-a za 2001. godinu, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
U ožujku je mjesečna inflacija iznosila 0,4 posto, a međugodišnja inflacijska stopa 3,2 posto. Stabilnost tečaja je očuvana, uz ojačale aprecijacijske pritiske koji su izazvali i dvije intervencije središnje banke na deviznom tržištu, a u kojima je otkupljeno ukupno 237,9 milijuna eura. Monetarni učinci tih intervencija, kao i kredita za likvidnost odobrenog Riječkoj banci, u međuvremenu su uspješno neutralizirani. Silazni trend kamata na kredite poduzećima i građanima i dalje se nastavlja. Smanjuje se neto inozemna aktiva banaka, a povećava domaća. Podaci o kretanju deviznih depozita potvrđuju da odljev deviza iz Riječke banke nije izazvao sličnu pojavu u drugim bankama, ali i da su splasnule visoke stope rasta izazvane uvođenjem eura.
Ponukan visokom likvidnošću bankovnog sustava i razinom kamatnih stopa na novčanom tržištu, te smanjenjem kamatnih stopa na blagajničke i trezorske zapise na temelju kojih se odobravaju lombardni krediti, Savjet HNB donio je odluku o smanjenju lombardne stope sa 10 na 9,5 posto godišnje. Promjena te referentne stope trebala bi potaknuti smanjenje kamatnih stopa na tržištu, a time i ublažavanje aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Imajući u vidu isti cilj, Savjet HNB-a smanjio je i stopu po kojoj HNB plaća naknadu na sredstva izdvojenog kunskog dijela obvezne pričuve s 2 na 1,75 posto.
Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke iznosile su na kraju prošle godine 4,67 milijardi dolara, što je za 1,15 milijardi više nego na isteku prethodne godine. Na povećanje je najviše utjecao otkup deviza od komercijalnih banaka (807 milijuna dolara), a s manjim stavkama sudjelovao je i otkup deviza od Ministarstva financija, povećanje deviznih blagajničkih zapisa, priljev zlata i deviza po osnovi sukcesije, te prihodi od ulaganja tih deviznih pričuva. Porast bi bio i veći da banke nisu istodobno i kupovale devize od središnje banke (oko 424 milijuna dolara), te da nije bilo negativnog učinka međuvalutnih odnosa, proizašlog ponajviše iz slabljenja eura prema dolaru.
Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je da šest štedionica, koje su do kraja prošle godine podnijele zahtjeve za prerastanje u banku ovlaštenu za obavljanje poslova navedenih u članku 35. Zakona o bankama, ispunjava propisane uvjete. Stoga je dao odobrenje da Krapinska štedionica d.d. postane Zagorska banka d.d. Krapina, Križevačka štedionica d.d. bit će Križevačka banka d.d. Križevci, Štedionica Brod d.d. postat će Banka Brod d.d. Slavonski Brod, Štedionica splitsko-dalmatinska d.d. pretvara se u Splitsko-dalmatinsku banku d.d. Split, a Varaždinska štedionica Kovanica d.d. prerasta u Banka Kovanica d.d. Varaždin.
Uvjete za prerastanje u banku ispunila je i Prva obrtnička štedionica d.d. Zagreb, no njen vlasnik Siegfried Rudolf Einhellig, koji je na ovoj sjednici Savjeta HNB dobio suglasnost za stjecanje 100 posto dionica s pravom glasa u Hypobanci d.d. Zagreb, pripojit će Prvu obrtničku štedionicu Hypobanci, što je također odobreno. Tvrtka Cofisi S.A. iz Luksemburga zatražila je (s obzirom na povezanost s postojećim dioničarima) suglasnost za stjecanje 2,43 posto dionica koje daju pravo glasa u glavnoj skupštini Primorske banke d.d. Rijeka, s čime se Savjet HNB-a suglasio. Bank Austria AG Beč dobila je prethodnu suglasnost za stjecanje 25 posto dionica s pravom glasa u Wüstenrot stambenoj štedionici.
Savjet HNB-a suglasan je s prijedlogom nadzornog odbora Privredne banke Zagreb - Laguna banke d.d. Poreč da za predsjednicu uprave te banke bude imenovana Zdravka Cukon, kao i s prijedlogom nadzornog odbora Podravske banke d.d. Koprivnica da član njene uprave bude Marijan Marušić.