Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) nastavili su pad i u rujnu, za 0,2 milijarde kuna ili 0,1% na osnovi transakcija u odnosu na mjesec ranije te su na kraju mjeseca iznosili 241,3 milijarde kuna, navodi se u HNB-ovom komentaru monetarnih kretanja za rujan. Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana već se treći mjesec zaredom zadržala na razini od 4,1%. Padu plasmana na mjesečnoj razini pridonijelo je smanjenje ukupnih kredita za 0,3 milijarde kuna ili 0,1%, koji predstavljaju najznačajniju stavku plasmana. Pritom su se krediti poduzećima smanjili za 0,7 milijarde kuna ili 0,8% te je njihova godišnja stopa rasta usporila s 1,3% na 1,0%. S druge strane, krediti stanovništvu porasli su za 0,5 milijardi kuna ili 0,3%, pri čemu najveći doprinos rastu kreditiranja stanovništva i dalje dolazi od stambenih kredita koji su porasli za 0,4 milijarde kuna (0,6%), a nastavilo se i oživljavanje gotovinskih nenamjenskih kredita, za 0,3 milijarde kuna ili 0,6%. Promatrano na godišnjoj razini, stambeni krediti ubrzali su rast s 10,8% u kolovozu na 11,2% u rujnu, kao i gotovinski nenamjenski krediti, s 0,8% na 1,3% pa je posljedično rast ukupnih kredita stanovništvu ubrzao s 4,6% na 4,8%.

Ukupni depoziti su u rujnu dosegnuli razinu od 359,8 milijardi kuna i bili su za 0,4 milijarde kuna ili za 0,1 posto veći u odnosu na kolovoz (na osnovu transakcija), dok su u odnosu na rujan 2020. bili veći za 38 milijardi kuna, to jest za 11,8 posto. Pritom su depoziti kućanstava iznosili 240,3 milijarde kuna i bili su za 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto veći u odnosu na kolovoz, dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.