Ključne riječi

kreditni jaz, prognoze van uzorka, korigiran kreditni jaz, protuciklički zaštitni sloj kapitala, neizvjesnost procjene

Ovo istraživanje bavi se ocjenom mogućnosti korekcija kreditnih jazeva temeljem prognoziranja van uzorka. Glavna je ideja dobiti stabilnije indikatore pretjerane kreditne dinamike. Kreditni jaz, definiran u Basel III sporazumu je standardizirani i harmonizirani indikator koji se koristi za kalibraciju protucikličkog zaštitnog sloja kapitala. U tu svrhu je potrebno koristiti stabilan, valjan indikator koji odražava kretanje financijskog ciklusa neke zemlje. Ovaj rad se bavi smanjenjem pristranosti u krajnjim točkama prilikom procjene kreditnog jaza pomoću Hodrick-Prescott (HP) filtra. Stoga su nalazi korisni za one institucije čije analize pokazuju da je HP filter najbolji način za procjenu indikatora koji nagovještava buduću financijsku krizu. Nekoliko popularnih pristupa prognoziranja van uzorka se razmatra u empirijskom dijelu rada za slučaj hrvatskih podataka, kako bi se temeljem nekoliko kriterija usporedili svi i odabrao najbolji. U kriterije usporedbe su uključeni i oni vezani uz stabilnost indikatora, a ne samo tipični kriteriji usporedbe prognoziranja vremenskih serija. Najboljim pristupima su se pokazali autoregresivni model, kao i model slučajnog pomaka. Rezultati ovog istraživanja mogu se koristiti prilikom donošenja odluka u realnom vremenu, s obzirom na jednostavnost njihove primjene, kao i komunikacije rezultata. Ovako dobiveni korigirani kreditni jazevi smanjuju pristranost u seriji jaza nakon što dolazi do obrata financijskog ciklusa. Dodatno, u radu se predlažu moguće korekcije kreditnog jaza kako bi indikatori bili manje volatilni kroz vrijeme, i na taj način davali stabilne signale donositelju odluke.