Hrvatska narodna banka (HNB) i Grupa Europske investicijske banke (EIB) danas su organizirale konferenciju „Oblikovanje hrvatskog gospodarstva spremnog za umjetnu inteligenciju: financije, vještine i politike” (engl. Shaping Croatia’s AI-Ready Economy: Financing, Skills and Policies). U Okrugloj dvorani HNB-a uvodne govore održali su Tomislav Ćorić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Primorac je, u prvom javnom nastupu u funkciji potpredsjednika EIB-a, istaknuo da je ubrzavanje uvođenja umjetne inteligencije ključno za hrvatsku dugoročnu konkurentnost“. „Za to su potrebna trajna ulaganja ne samo u tehnologiju, već i tržišta kapitala, razvoj vještina i bližu suradnju javnih institucija, financijskih partnera i industrije“, rekao je potpredsjednik EIB-a. Boris Vujčić je tom prilikom naglasio kako se mnoga poduzeća, posebno ona manja, suočavaju sa stvarnim izazovima pri uvođenju umjetne inteligencije: ograničenim pristupom financiranju, nedostatkom kvalificiranih radnika, fragmentiranim podacima i regulatornom nesigurnošću. "U nekim slučajevima nejasno je i što umjetna inteligencija može realno ostvariti. Za svladavanje tih prepreka potrebni su koordinirani napori, što me dovodi do tri ključna stupa istaknutih na današnjoj konferenciji: financiranje, vještine i politike. Naravno, kao središnji bankar ne mogu izbjeći spominjanje rizika kao što su prekomjerno oslanjanje na umjetnu inteligenciju i njezine posljedice za tržište rada. Dakle, da, trebali bismo prihvatiti umjetnu inteligenciju, ali s ambicijama i oprezom“, kazao je guverner HNB-a.

Nakon uvodnih govora je Debora Revoltella, glavna ekonomistica Grupe EIB-a, prezentirala najnovije nalaze EIB-ove ankete o ulaganjima iz 2025. za Hrvatsku, zajedno sa zaključcima o politikama iz Izvješća EIB-a o ulaganjima u razdoblju od 2025. do 2026., koji zajedno pružaju sveobuhvatnu procjenu uvođenja umjetne inteligencije među hrvatskim poduzećima. Prema njenim riječima, anketa je pokazala da hrvatska poduzeća i dalje ulažu po visokoj stopi, pri čemu ulaže 89% poduzeća, što je neznatno iznad prosjeka EU-a. "Međutim, samo se otprilike svako peto poduzeće sustavno koristi generativnom umjetnom inteligencijom, znatno ispod prosjeka EU-a, a upotreba je i dalje uglavnom ograničena na interne procese. Time se naglašava znatan neiskorišteni potencijal za rast produktivnosti. Hrvatska se može nadovezati na svoje snažne inženjerske vještine kako bi ubrzala uvođenje umjetne inteligencije. Uspjeh će biti ključan za poticanje produktivnosti, prelazak na aktivnosti s većom dodanom vrijednošću i jačanje integracije u europske i globalne lance vrijednosti, podupiranje održivog otvaranja radnih mjesta i dugoročnog rasta dohotka za Hrvate“, ustvrdila je glavna ekonomistica Grupe EIB-a. Napomenula je i kako, prema najnovijem izvješću EIB-a o ulaganjima za razdoblje od 2025. do 2026., paket instrumenata za rješenja uključuje dovršetak unutarnjeg tržišta EU-a radi pružanja poslovnih prilika i otpornosti stvaranjem unije štednje i ulaganja kako bi se povećalo i pojednostavnilo paneuropsko financiranje, posebno za financiranje rasta i unaprjeđenje transformacije energetskog tržišta te iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije. Naposljetku, u izvješću se predlaže razvoj poslovnog okružja i zajedničko ulaganje u vještine: smanjenje birokracije kako bi se smanjili troškovi poduzeća i ubrzala digitalizacija, dok su ulaganja u vještine istodobno ključni pokretači digitalizacije.

Na panelu koji je potom uslijedio sudjelovali su Daniel Beck, viši voditelj, Scale-Up Funds, Europski investicijski fond, Maja Vitaljić, ravnateljica Uprave za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Davor Aničić, predsjednik Uprave i suosnivač Velebit AI-a te član Upravnog odbora Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju i Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma.

Sudionici panela su raspravljali o utjecaju koji će umjetna inteligencija imati na dugoročnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva i njezinu sposobnost da ponudi bolja radna mjesta, veće plaće i otporniji i održiviji dugoročni gospodarski rast. Ukazali su i na potrebu ubrzanja uvođenja umjetne inteligencije boljom primjenom financijskih instrumenata, razvojem javnih politika, jačanjem regulatornih okvira i mobilizacijom privatnih ulaganja u širim razmjerima. Posebna pažnja bila je usmjerena i na najbolje načine za jačanje lokalnog inovacijskog ekosustava i poboljšanje pristupa financiranju i vještinama za manja poduzeća. Zaključeno je da bi buduća potpora politike u Hrvatskoj trebala dati prednost učinku i mobilizaciji privatnog kapitala, posebno za rastuća poduzeća, kako bi se nadovezala na učinkovitost paneuropskih instrumenata.