Ukupna inflacija u studenom

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u studenom 2025. ubrzala na 4,3% s 4,0% u listopadu (Slika 1. i Tablica 1.), kao rezultat povećanja godišnje stope promjene cijena svih glavnih komponenata, a ponajviše energije. Pritom se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u studenom ubrzala na 4,1%, s 3,8% koliko je iznosila u listopadu. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u studenom se također ubrzala, na 3,8%, s 3,6% u listopadu. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u studenom 2025. blago ubrzala na 2,2%, s 2,1% u listopadu, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u studenom povećala na 2,1 postotni bod, s 1,9 postotnih bodova u listopadu. Na ubrzavanje ukupne inflacije u europodručju djelovalo je povećanje godišnje stope promjene cijena usluga i energije, dok je inflacija cijena hrane i industrijskih proizvoda ostala nepromijenjena. Unatoč blagom ubrzavanju inflacije cijena usluga, temeljna inflacija u europodručju je u studenom ostala nepromijenjena te je treći mjesec za redom iznosila 2,4%.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za studeni 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u studenom

Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena HIPC-om, u studenom se ubrzala kao rezultat ubrzavanja inflacije cijena svih glavnih komponenata. Tako se rast cijena energije u studenom ubrzao na 5,1% s 3,9% u listopadu, uslijed poskupljenja naftnih derivata i električne energije. Istovremeno se ubrzala i temeljna inflacija, na 4,1% u studenom s 3,8% koliko je iznosila u listopadu. Pri tome se povećala godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda (na –0,1% s –0,3% u listopadu), kao i cijena usluga (na 7,5% sa 7,3% u listopadu). Ustrajnost inflacije cijena usluga uvelike odražava solidnu domaću potražnju te i dalje snažan rast plaća. Nasuprot tome, u uvjetima prigušenih uvoznih inflatornih pritisaka (čemu pridonosi i aprecijacija eura) te niskih stopa rasta proizvođačkih cijena potrošačkih dobara, inflacija cijena industrijskih proizvoda unatoč rastu i dalje je u negativnom području te ostaje ispod dugoročnog prosjeka u pretpandemijskom razdoblju. Osim toga, u studenom se blago ubrzala i inflacija cijena hrane (na 4,5% s 4,4% u listopadu) te ukupnoj inflaciji od 4,3% pridonosi s 1,3 postotna boda, dok doprinos cijena usluga iznosi 2,4 postotna boda.

Ukupna inflacija mjerena IPC-om se u studenom ubrzala kao rezultat ubrzavanja rasta cijena energije (na 5,3% s 4,0%), usluga (na 6,6% sa 6,4%) i industrijskih proizvoda (na –0,1% s –0,2%). Za razliku od toga, inflacija cijena hrane se usporila (na 4,1% s 4,4%), te se doprinos hrane ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 3,8% smanjio na 1,3 postotna boda, dok doprinos usluga i nadalje iznosi 1,7 postotnih bodova. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u studenom blago povećala na 0,5 postotnih bodova (s 0,4 postotna boda u listopadu), što je puno manje nego prije godinu dana kada je iznosila 1,2 postotna boda (Slika 2.).

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a