Trend usporavanja inflacije u Hrvatskoj se nastavio i početkom ove godine. Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u siječnju se znatno smanjila (na 4,8% s 5,4% u prosincu) (Slika 1.), a usporavanje temeljne inflacije (koja ne uključuje cijene energije i hrane) je u siječnju bilo još izraženije (na 5,2% sa 6,1% u prosincu). Usporavanje inflacije je posljednjih mjeseci široko rasprostranjeno, tj. obuhvaća sve glavne komponente inflacije (osim energije) te odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka od jeseni prošle godine, u uvjetima slabljenja utjecaja prošlih šokova (porasta cijena energenata i drugih sirovina, poremećaja u lancima nabave te povećanja potražnje zbog ponovnog otvaranja gospodarstva). U okružju niskih tekućih inflatornih pritisaka godišnja stopa inflacije se kontinuirano usporava pod utjecajem povoljnih baznih učinaka, odnosno postupnog isključivanja neuobičajeno visokih mjesečnih stopa inflacije s kraja 2022. i početka 2023. godine (Slika 2.). U siječnju je bilo osobito izraženo smanjenje inflacije cijena usluga (na 7,3% s 8,1% u prosincu 2023.) budući da su u siječnju 2023., nakon uvođenja eura, cijene određenih usluga porasle nešto više nego što je uobičajeno. Usporavanju ukupne inflacije u siječnju 2024. znatno je pridonijelo i smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda (na 2,6% s 3,7%). Usto, nešto se usporila i inflacija cijena hrane (na 6,2% sa 6,5% u prosincu). Nasuprot tome, inflacija cijena energije u siječnju se blago povećala (na –0,3% s –0,5% u prosincu), ali je i dalje negativna.

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u siječnju se usporila na 4,1%, s 4,5% zabilježenih u prosincu. Nakon ubrzanja u prosincu, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prema prvoj procjeni Eurostata, u siječnju blago usporila (na 2,8% s 2,9% u prosincu). Usto, temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane) u europodručju se nastavila usporavati te se s razine od 3,4% u prosincu spustila na 3,3% u siječnju. Intenzitet usporavanja inflacije u europodručju donekle je ublažilo ukidanje fiskalnih mjera potpore kućanstvima koje su za cilj imale ublažavanje učinaka prijašnjeg porasta cijena energenata.

Zamasi ukupne i temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) u siječnju su se smanjili (Slika 3.) zahvaljujući osjetno slabijem zamahu svih glavnih komponenata inflacije (osim usluga) (Slika 4.). Svi pokazatelji zamaha inflacije posljednjih su mjeseci ispod razine svojih dugoročnih prosjeka. Tako je, primjerice, zamah temeljne inflacije u posljednja tri mjeseca bio osjetno niži od 1% te ispod svog dugoročnog prosjeka koji je u razdoblju prije pandemije (2000. – 2019.) iznosio 1,7%.

Tijekom ove godine očekuje se nastavak usporavanja inflacije pa bi u prosjeku mogla iznositi 4,0%. Pritom se očekuje smanjenje inflacije cijena svih glavnih komponenata, ponajviše hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije, hrane i drugih sirovina na cijene dobara i usluga. Istovremeno bi inflatorni pritisci proizašli iz očekivanog snažnog rasta plaća i solidne potražnje donekle mogli ublažavati intenzitet smanjivanja inflacije.