Ukupna inflacija u ožujku

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC)^[1] prema prvoj procjeni u ožujku 2026. primjetno se ubrzala, na 4,7% s 3,9% u veljači (Slika 1. i Tablica 1.), kao rezultat snažnog ubrzavanja rasta cijena energije uslijed nepovoljne situacije na globalnim energetskim tržištima uzrokovane ratnim sukobom na Bliskom istoku. Poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac i napadi na energetsku infrastrukturu tijekom rata na Bliskom istoku brzo su se odrazili na svjetske cijene energenata te se prelili na izražen rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, koji je ublažen intervencijom Vlade. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u ožujku se ubrzala na 4,8% s 3,8% u veljači. U europodručju se ukupna inflacija (HIPC) u ožujku ubrzala na 2,5% (s 1,9% u veljači i 1,7% u siječnju) također kao rezultat rasta godišnje stope promjene cijena energije, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja povećala na 2,2 postotna boda s 2,0 postotna boda u veljači.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za ožujak 2026. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u ožujku

Izražen rast ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u ožujku odražava snažno ubrzavanje rasta cijena energije zbog poskupljenja naftnih derivata uslijed sukoba na Bliskom istoku. Tako se inflacija cijena energije ubrzala na 10,9% u ožujku, s 3,9% u veljači, uslijed čega je njezin doprinos ukupnoj inflaciji (1,3 postotna boda) bio najveći od početka 2023. godine. Inflacija cijena hrane se u ožujku blago ubrzala (na 4,0% s 3,9% u veljači) kao rezultat bržeg rasta cijena prerađene hrane. Za razliku od toga, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u ožujku se usporila na 3,7%, s 3,9% u veljači, zahvaljujući smanjenju godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda na –0,7%, s –0,2% u veljači. Istovremeno je inflacija cijena usluga, druge komponente temeljne inflacije, ostala nepromijenjena i već treći mjesec zaredom iznosi 7,2%. Visoka stopa rasta cijena usluga odražava solidnu domaću potražnju u uvjetima nastavka rasta raspoloživog dohotka, kao i raniji rast određenih administrativnih cijena (najamnina, naknade za uporabu cesta, odvoza smeća, odvodnje otpadnih voda i zdravstvenog osiguranja). Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji te su u ožujku ukupnoj inflaciji od 4,7% pridonosile s 2,4 postotna boda.

Ubrzavanje ukupne inflacije mjerene IPC-om u ožujku također poglavito odražava snažan porast inflacije cijena energije (na 11,3% s 4,4% u veljači) uslijed čega se njezin doprinos ukupnoj inflaciji primjetno povećao (na 1,8 postotnih bodova s 0,7 postotnih bodova). Cijene energije tako su u ožujku ukupnoj inflaciji pridonosile više od cijena hrane, čiji se godišnji rast ubrzao na 3,9% s 3,6% u veljači. Inflacija cijena usluga blago se ubrzala u odnosu na prethodni mjesec (na 7,8% sa 7,7% u veljači), te je njezin doprinos ukupnoj inflaciji i dalje najveći (2,0 postotna boda). S druge strane, ubrzavanje ukupne inflacije ublaženo je smanjenjem godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda na –0,6% u ožujku s –0,1% u veljači. Po prvi put u tri godine harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije niži je od nacionalnog pokazatelja, te razlika iznosi 0,1 postotni bod.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 3,9% u veljači na 4,7% u ožujku – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[2] Ubrzavanje ukupne inflacije u ožujku 2026. poglavito odražava pojačane tekuće pritiske na cijene energije, a manjim dijelom i nepovoljne bazne učinke (Slika 2.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u ožujku 2026. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koje su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Od siječnja 2026. godine uvedene su promjene u izračunu HIPC-a. Među najvažnijim promjenama ističe se primjena nove Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2. (ECOICOP, ver. 2.). Osim toga, u izračun HIPC-a uključena je nova kategorija, Igre na sreću. Uvođenje nove klasifikacije nije utjecalo na povijesnu vremensku seriju ukupnog HIPC-a (2015. = 100), koja je ostala nepromijenjena do druge decimale. Nadalje, bazna godina za harmonizirane indekse potrošačkih cijena promijenila se s 2015. = 100 na 2025. = 100. Iako preračun na novo bazno razdoblje za indekse načelno ne utječe na već objavljene stope promjene, u nekim slučajevima zbog zaokruživanja može doći do vrlo male promjene. Budući da se nacionalni IPC izračunava prema metodologiji koja je u skladu s Eurostatovom metodologijom za harmonizirane indekse potrošačkih cijena, sve su se promjene istodobno primijenile i u nacionalnom IPC-u. ↑

2. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑