Ukupna inflacija u lipnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u lipnju 2026. usporila na 4,2% s 4,9% u svibnju (Slika 1. i Tablica 1.), čemu je ponajviše pridonio nastavak usporavanja rasta cijena energije. Osim toga, dodatno se usporila inflacija cijena hrane, kao i temeljna inflacija (koja isključuje volatilne cijene energije i hrane) zahvaljujući daljnjem usporavanju inflacije cijena usluga. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, usporila se u lipnju na 4,5% s 5,2% u svibnju. Usporavanju ukupne inflacije (HIPC) u europodručju na 2,8% u lipnju (s 3,2% u svibnju) pridonijele su iste komponente kao u Hrvatskoj, te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja smanjila na 1,4 postotna boda s 1,7 postotnih bodova u svibnju.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za lipanj 2026. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u lipnju

Smanjenju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u lipnju ponajviše je pridonijelo znatno usporavanje inflacije cijena energije, a osim toga dodatno se usporila inflacija cijena hrane i usluga. Premda se inflacija cijena energije u lipnju usporila na 12,9% sa 16,9% u svibnju i 17,5% u travnju, i dalje se nalazi na visokoj razini što odražava ranija poskupljenja naftnih derivata. Inflacija cijena hrane se, zahvaljujući usporavanju rasta cijena i prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda, u lipnju usporila na 1,8% s 2,5% u svibnju, što je najniža razina od prve polovine 2021. godine. Osim toga, temeljna inflacija usporila se na 3,6%, nakon što je tri mjeseca zaredom iznosila 3,7%, kao rezultat daljnjeg usporavanja inflacije cijena usluga (na 6,8% sa 7,0% u lipnju). Unatoč usporavanju, usluge i nadalje imaju najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji (2,2 postotna boda). S druge strane, godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda povećala se na –0,3% s –0,5% u svibnju.

Usporavanje ukupne inflacije mjerene IPC-om u lipnju odražava usporavanje inflacije cijena energije i, u manjoj mjeri, hrane. Tako se inflacija cijena energije usporila na 13,2% (sa 16,8% u svibnju), a inflacija cijena hrane na 1,8% (s 2,3% u svibnju). S druge strane, inflacija cijena usluga se u lipnju ubrzala na 8,1% (sa 7,9% u svibnju), pa se doprinos usluga ukupnoj inflaciji izjednačio s doprinosom energije, te iznosi 2,1 postotni bod. Iako u nešto manjoj mjeri, povećala se i godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda (na –0,6% s –0,7%). Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije u lipnju bio je niži od nacionalnog pokazatelja za 0,3 postotna boda, kao i u prethodnom mjesecu.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,9% u svibnju na 4,2% u lipnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje ukupne inflacije u lipnju 2026. pretežito je rezultat nastavka slabljenja tekućih pritisaka na cijene energije i hrane (Slika 2.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u lipnju 2026. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koje su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑