Ukupna inflacija u lipnju

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) se u lipnju 2024. primjetno usporila na 3,4% (s 4,3% zabilježenih u svibnju), što odražava smanjenje inflacije cijena svih glavnih komponenata (Slika 1. i Tablica 1.). Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), u lipnju se također znatno usporila (na 2,4% s 3,3% u svibnju). Istovremeno se ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja tek neznatno usporila (s 2,6% u svibnju na 2,5% u lipnju), pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u lipnju dodatno smanjila.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za lipanj 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u lipnju

U lipnju je osobito snažno bilo usporavanje inflacije cijena energije (na 0,6% s 3,0% u svibnju). Niže cijene energije i drugih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene 2022. godine te otklanjanje poremećaja u lancima opskrbe i dalje povoljno djeluju na inflaciju cijena hrane (koja se usporila na 2,6% s 3,7% u svibnju), ali i industrijskih proizvoda. Unatoč primjetnom usporavanju inflacije cijena usluga na 7,0% (sa 7,8% u svibnju), ona je i dalje znatno viša od ostalih komponenata inflacije te nastavlja najviše pridonositi ukupnoj inflaciji. Ustrajnost inflacije cijena usluga djelomično je posljedica njihove osjetljivosti na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,3% u svibnju na 3,4% u lipnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje inflacije ostvareno u lipnju 2024. tako odražava povoljan učinak baznog razdoblja zbog visokog porasta cijena u lipnju prošle godine, u uvjetima kontinuirano niskih tekućih inflatornih pritisaka (Slika 2.). Povoljni učinci baznog razdoblja primjetni su kod svih glavnih komponenata, pri čemu su kod energije prisutni i izraženi negativni tekući pritisci, vjerojatno povezani s pojeftinjenjem naftnih derivata. Povoljni bazni učinci najviše su djelovali na usporavanje godišnje inflacije cijena usluga, premda je to ublaženo povišenom tekućom inflacijom cijena usluga. Usluge su jedina komponenta čija se mjesečna inflacija i dalje nalazi iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje inflacije

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu značajno na godišnju inflaciju.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑