Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar monetarnih kretanja za rujan 2022.
Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) smanjili su se u rujnu, pri čemu se na godišnjoj razini usporio njihov rast.
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u rujnu ponajprije zbog rasta plasmana nefinancijskim poduzećima. Plasmani stanovništvu samo su blago porasli, pri čemu je ponajviše poraslo stambeno kreditiranje.
Ukupna likvidna sredstva (M4[1]) smanjila su se tijekom rujna za 2,2 mlrd. kuna ili 0,5% (Tablica 1.) kao odraz smanjenja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija, dok je neto domaća aktiva (NDA) blago porasla (na osnovi transakcija). Novčana masa (M1[2]) smanjila se za 2,5 mlrd. kuna u odnosu na kolovoz zbog manje gotovog novca izvan kreditnih institucija. Uz uobičajeno smanjenje gotovog novca u rujnu po završetku glavne turističke sezone, približavanje uvođenja eura već nekoliko mjeseci pridonosi smanjivanju gotovog novca i povećavanju deviznih depozita. Rast deviznih depozita stanovništva i poduzeća bio je u rujnu malo izrazitiji od pada kunskih depozita domaćih sektora, pa se kvazinovac blago povećao u odnosu na kolovoz (Tablica 3.). Time se nastavila tendencija povećavanja deviznih depozita, koji znatno rastu i na godišnjoj razini, dok se godišnji porast sredstava na transakcijskim računima zadržava na nešto nižoj razini od vrhunaca iz prethodnih nekoliko godina, kada su se sredstva na štednim i oročenim računima smanjivala nauštrb transakcijskih računa. Stoga se i rast M1 na godišnjoj razini nastavio snažnije usporavati te je u rujnu dosegnuo 8,5% na osnovi transakcija, dok se rast M4 u rujnu samo blago usporio, na 9,3%, (Slika 1.).
| Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
 |
 |
| Izvor: HNB |
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) tijekom rujna porasli su za 2,8 mlrd. kuna ili 1,1% (na osnovi transakcija), pri čemu se njihova godišnja stopa rasta nastavila ubrzavati te je u rujnu dosegnula 10,7% (Slika 2.). Mjesečni rast plasmana u cijelosti se odnosi na kredite koji su prevladavajuća stavka plasmana, pri čemu su snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (2,7 mlrd. kuna) (Tablica 2.). Kao i tijekom nekoliko prethodnih mjeseci, najveći iznosi kredita odnosili su se na poduzeća iz energetskog sektora. Naime, rast cijena energenata povećava potrebu tih poduzeća za obrtnim kapitalom potičući tako rast potražnje za kreditima. Rast kredita poduzećima na godišnjoj razini pritom se osjetno ubrzao, na 21,4% s 17,2% u kolovozu. Što se tiče stanovništva, krediti tom sektoru blago su porasli u rujnu u odnosu na mjesec prije (0,3 mlrd. kuna), a njihova se godišnja stopa promjene samo neznatno usporila na 5,5%, s 5,6% u kolovozu. Promatrajući po instrumentima, nastavio se rast stambenih kredita (0,4 mlrd. kuna), dok su se gotovinski nenamjenski krediti smanjili (0,1 mlrd. kuna). Pritom se na godišnjoj razini rast stambenih kredita zadržao na 9,4%, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio s 3,8% na 3,1%.
Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima
1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB
Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s rujnom 2022. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije