Prema nerevidiranim privremenim podacima za kraj 2021. godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2020. za 38,4 mlrd. kuna (8,3%) i iznosila je 500,8 mlrd. kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija.
Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 7,6% te smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 14,1% rezultiralo je poboljšanjem relativnog pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela NPL-ova u ukupnim kreditima. Udio NPL-ova na kraju 2021. iznosio je 4,3%, a na kraju 2020. iznosio je 5,4%. Neprihodujući krediti smanjili su se i u sektoru kućanstava i u sektoru nefinancijskih društava. Pritom je udio NPL-ova u portfelju kredita kućanstvima pao sa 7,1% na 6,6%, a u sektoru nefinancijskih društava s 12,5% na 9,9% (djelomično pod utjecajem prodaje neprihodujućih potraživanja).
Poslovanje kreditnih institucija u 2021. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 5,6 mlrd. kuna, što je za 108,8% više od dobiti ostvarene u 2020. godini. Oporavak bankarskog sektora osim u povećanju dobiti rezultirao je i povećanjem pokazatelja profitabilnosti, te se prinos na imovinu (ROA) povećao s 0,6% na 1,2%, a prinos na kapital (ROE) s 4,4% na 8,7%.
Učinci zadržavanja dobiti i ciljanih regulatornih prilagodbi vezanih uz pandemiju u 2021. godini i nadalje su vidljivi u vrlo visokim vrijednostima ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnog sustava. Sve kreditne institucije na kraju 2021. imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od 8%, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,6%.
Likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) još uvijek je na visokoj razini te je na kraju prosinca 2021. godine LCR iznosio 202,5%. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve.