Boris Vujčić, Branko Grčić, Tomislav Debeljak, Boris Drilo, Gordana Deranja i Mislav Šimatović

Hrvatska je u srpnju 2019. poslala pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, kojim se obvezala provesti 19 mjera iz šest područja u roku od 12 mjeseci. Nakon toga trebala bi ući u bankovnu uniju i ERM II, rekao je guverner Boris Vujčić u izlaganju 29. studenoga u sklopu konferencije Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo: predsjedanje Hrvatske Europskom unijom".

Jedno je od područja koje će biti pod posebnom pažnjom sprječavanje pranja novca, a na čvrstom hrvatskom okviru za sprječavanje pranja novca nastavit ćemo raditi u suradnji s Europskom središnjom bankom, naglasio je guverner. Još jedno područje u kojem smo se obvezali napraviti iskorak jest poboljšanje prikupljanja i izrade statističkih podataka; u Hrvatskoj smo, posljednjih desetljeća, prilično zanemarili jačanje kapaciteta proizvodnje statističkih podataka, što može imati negativne posljedice. Bez dobre statistike ne mogu se donositi kvalitetne odluke, smatra guverner Vujčić.

U ovom trenutku projekcije HNB-a, Vlade RH, Europske komisije i MMF-a konsenzualno pokazuju da bi Hrvatska u iduće dvije do tri godine mogla zadovoljavati sve maastrichtske kriterije za ulazak u europodručje. Nakon što najmanje dvije godine provedemo u ERM-u II, Europska komisija ocijenit će u Izvješću o konvergenciji zadovoljavanje kriterija nominalne konvergencije, a ako ih zadovoljimo, određuje se tzv. konverzijski tečaj s kojim ulazimo u europodručje. Najbolja indikacija konverzijskog tečaja bit će de facto onaj tečaj koji ćemo odrediti za nekoliko mjeseci, a s kojim ćemo ući u ERM II. Konverzijski tečaj bit će definiran zakonom i samo će se po tom tečaju sva kunska imovina ili pasiva konvertirati u eure, naglasio je guverner.

Kad govorimo o suverenosti nakon ulaska u europodručje, ništa se značajno neće promijeniti – Hrvatska će čvrsto u svojim rukama imati otprilike 80% ekonomskih politika i samo će o nama ovisiti što ćemo s tim politikama učiniti. To smatram pozitivnim jer će se fokus s onoga što može napraviti monetarna politika preusmjeriti na pitanja koja su mnogo važnija za Hrvatsku, a to su strukturne politike za područja u kojima imamo velike probleme, rekao je guverner. Hrvatska narodna banka i dalje će voditi makroprudencijalnu politiku, upravljat ćemo čak i slobodnije međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske i time potencijalno ostvariti i veće prinose, vođenje platnog sustava ostaje u našim rukama, kao i provođenje monetarne politike te statistika i istraživanja. I nadalje ćemo izdavati gotov novac, dok će se nadzor nad sistemski važnim bankama provoditi u suradnji s Europskom središnjom bankom, a ostale banke nadzirat će HNB. Ono čega se javnost najviše boji pri ulasku u europodručje jest snažan rast cijena, no to je mit – naime, takvu tvrdnju ne potvrđuje nijedna statistika u zemljama koje su uvele euro. Statistike pokazuju da je u godini ulaska u europodručje u tim zemljama stopa inflacija zbog uvođenja eura porasla za 0,2 postotna boda, naglasio je guverner.

Sam proces uvođenja eura i ulaska u europodručje dodatno disciplinira makroekonomsku politiku – s jedne strane zato što se u samom procesu mora voditi računa o maastrichtskim ciljevima, a s druge, zato što ćemo nakon ulaska u europodručje biti podložni još strožem promatranju u okviru Europskog semestra. To je posebno dobro za fiskalnu politiku koja u političkim ciklusima može ući u rizik da postane nedisciplinirana, a važno je da se otvori prostor za vođenje protucikličke fiskalne politike, smatra guverner.

Odgovarajući na pitanje o niskoj produktivnosti i niskoj razini privatnih investicija u Hrvatskoj, guverner Vujčić rekao je u sklopu panel-rasprave "EU i gospodarstvo" da će privatni sektor investirati onda kada prepozna potencijal tržišta i potražnju, no poslovno okružje u Hrvatskoj već godinama nije poticajno za investicije, smatra guverner. Nismo privukli dovoljno inozemnih ulaganja u izvozni sektor, što je i jedan od razloga niske produktivnosti – Hrvatska mora stvoriti poticajne strukturne politike, poticajne okvire za ulaganje, i što se tiče regulacije i što se tiče poreznog sustava, smatra guverner. Mnogo toga se u Hrvatskoj radi stihijski bez osmišljenih državnih strategija, što potvrđuje da nam je investicijska klima vrlo loša. Ulazak u europodručje učinit će nas interesantnijima za ulaganja, no on nije dovoljan, zaključio je guverner.

U panel-raspravi sudjelovali su i Gordana Deranja (predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca), Branko Grčić (saborski zastupnik SDP-a), Tomislav Debeljak (predsjednik Uprave DIV grupe), Boris Drilo (član Uprave Hrvatskog Telekoma), a raspravu je moderirao Mislav Šimatović (zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista).