Kolumna guvernera Borisa Vujčića u tjedniku Nacional objavljena je 17. rujna 2024.

Narodna poslovica kaže da nesreća nikad ne dolazi sama. U njezinu smo se istinitost itekako mogli uvjeriti tijekom prva dva i pol desetljeća hrvatske neovisnosti – i barem desetljeća koje je prethodilo neovisnosti. U tom su periodu kratkotrajna razdoblja gospodarskog uzleta često prekidale recesije – najprije izgubljeno desetljeće 80-ih u Jugoslaviji, zatim duboki pad gospodarstva nakon raspada bivše Jugoslavije, a onda i recesije povezane s problemima u financijskom sustavu, platnobilančnim krizama ili poremećajima u globalnom gospodarstvu. No od sredine proteklog desetljeća vidljiva je promjena tog obrasca premda ni u tom razdoblju nije nedostajalo globalnih šokova – pandemija i visoka inflacija su izazovi s kojim se nositelji ekonomskih politika nisu suočili u čitavom svom radnom vijeku. Ipak, hrvatsko se gospodarstvo s tim poteškoćama iznimno dobro nosilo i iz njih je izišlo zamjetno snažnije. Promjenu gospodarskog pejzaža Hrvatske vjerojatno je najbolje oslikala prošlotjedna odluka agencije S&P, koja je kreditni rejting Hrvatske podigla za dodatni stupanj, na A- uz pozitivne izglede. Ta je odluka rejting države smjestila među gornju trećinu zemalja koje imaju kreditni rejting navedene agencije.

Rejting agencije obično nisu nagle u donošenju vijesti – osobito u slučaju podizanja kreditnog rejtinga. Takve se odluke donose vrlo oprezno, nakon što se rasplinu i posljednje sumnje u njezinu opravdanost. Stoga u pozadini odluke o podizanju ocjene kreditnog rejtinga nije jedan događaj, pokazatelj ili mjera, nego višegodišnji kontinuirani napredak gospodarstva. Jednako tako, najveći dio informacija i pokazatelja koje je rejting agencija uzela u obzir već su poznati financijskoj javnosti i ugrađeni u tržišne cijene. Stoga je velik dio koristi boljeg kreditnog rejtinga u vidu povoljnijeg zaduživanja već ugrađen u cijene novca za državu, poduzeća i kućanstva. Rejting i nama i ulagačima služi kao ogledalo onoga što je u zemlji učinjeno u proteklom razdoblju, a ulagačima i kao očekivanje što agencije za dodjelu rejtinga očekuju u iduće tri godine. Ponekad je ta slika malo zakašnjela ili pristrana, uostalom i ocjene pojedinih agencija se međusobno razlikuju, ali u prosjeku je prilično točna.

Rejting tako odražava nepobitno poboljšanje gospodarskih pokazatelja. Određenu ulogu u povoljnim kretanjima zadnje tri i pol godine neosporno su odigrale i povoljne okolnosti. Turisti su nam se brzo vratili u želji da nadoknade ljetovanja propuštena zbog pandemije. Povlačenja sredstava iz europskih fondova lani su dosegla vrhunac. No promjena perspektive u većoj mjeri odražava razborito vođenu ekonomsku politiku. Iza snažnog povlačenja europskih sredstava stoji napredak u administrativnim kapacitetima, ali i osiguranje značajnih sredstava koja jesu na raspolaganju. Isto tako, uvođenje eura koje je sredinom 2022. utjecalo na porast kreditnog rejtinga za dva stupnja, rezultat je dugog procesa koji je osim priprema za uvođenje eura uključivao poboljšanje fiskalne održivosti, smanjivanje makroekonomskih neravnoteža, provedbu reformi i jačanje gospodarske i institucionalne integracije. Konačno, inflacija – neočekivana i razorna iz perspektive osobnih financija – s druge strane je pomogla javnim financijama. Povećanje deflatora BDP-a djelovalo je u smjeru smanjenja omjera javnog duga i BDP-a. No inflacijski “vjetar u leđa” imale su i druge članice EU-a, ali tek su ga rijetke uspjele iskoristiti za smanjenje omjera javnog duga, osobito u mjeri u kojoj se taj omjer smanjio u Hrvatskoj. Zahvaljujući razboritoj fiskalnoj politici s jedne i inflacijskom povoljnom vjetru s druge strane Hrvatska bi ovu godinu trebala završiti ispod maastriške granice od 60 posto omjera duga prema BDP-u. To je značajno postignuće jer pokazuje sposobnost zemlje za prilagodbom kakvu tržišta, odnosno investitori cijene, ali nije česta.

Uz pametne javne politike, i privatni sektor je bio vrlo oprezan pri zaduživanju i smanjio svoju ovisnost o globalnim tokovima kapitala. Kontinuirani viškovi na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjih desetak godina smanjili su ranjivost na nagle promjene u financijskim tokovima. Međunarodna investicijska pozicija – sumarna mjera razlike između svih domaćih ulaganja u inozemstvo i inozemnih u Hrvatsku – smanjila se s otprilike negativnih 60 posto BDP-a iz druge polovine prošlog desetljeća na minus dvadesetak posto danas. Velik napredak. S nastavkom rasta dohotka može se očekivati nastavak tog pozitivnog trenda, što će dodatno “izolirati” hrvatsko gospodarstvo od globalnih poremećaja.

U svijetu u kojemu gospodarskih i društvenih izazova i dalje neće nedostajati, mudra gospodarska politika i dalje će biti izuzetno važna. Geopolitičke napetosti su na najvišim razinama u nekoliko desetljeća kao i trgovinski sukobi koji eskaliraju gotovo na dnevnoj razini. Istovremeno će klimatske promjene, čijim razornim posljedicama svjedočimo upravo ovih dana, nametnuti potencijalne znatne troškove saniranja šteta i prilagodbe novom okružju. Na gospodarski rast nepovoljno će djelovati demografsko starenje koje ujedno nosi dodatne troškove za zdravstvene i mirovinske sustave. Hrvatska tu stoji bolje od velike većine zemalja EU-a zbog toga što je pred dvadesetak godina počela mirovinsku reformu koja traje do danas i smanjuje u velikoj mjeri buduće obveze proračuna i ostavlja više prostora za fiskalnu politiku. Također, već je izblijedio povoljan kratkoročni utjecaj inflacije na javne financije, a kamatne bi se stope mogle zadržavati iznad iznimno niskih razina iz druge polovice proteklog desetljeća. To će ograničiti mogućnost “brzih pobjeda” na fiskalnom frontu kakve su bile moguće, iako ne i zajamčene, u proteklih nekoliko godina. U svakom slučaju, jačanje gospodarstva i povećanje njegove otpornosti i dalje trebaju biti ključni ciljevi. Ako razborita gospodarska politika i dalje bude uspijevala u tim ciljevima, i slika koju nam pokazuju rejting agencije će se nastaviti poboljšavati, u skladu s drugom narodnom poslovicom koja kaže da sreća nije potrebna onima koji imaju pamet.