Na 6. susretu guvernera regije, u organizaciji poslovnog tjednika Lider, održanom 27. ožujka u Rovinju, govornici su na dva panela pokušali odgovoriti na ključne teme monetarne politike, ali i bankarskog poslovanja u ovom trenutku. Prvi, pod nazivom Izazovi monetarnih politika, bavio se gospodarskim izazovima vezanima uz normalizaciju monetarnih politika, odnosno početkom kraja ere niskih kamata, koje je već otvorila središnja banka SAD-a (Fed), prvi put nakon velike financijske krize 2008. Očekuje se i normalizacija monetarne politike u europodručju sredinom 2019., što pak aktualizira raspravu o makroekonomskim učincima započete normalizacije na gospodarstva s tržištima u nastajanju. Bankovni sustavi u zemljama sudionicama trenutačno su u razmjerno dobrom stanju, visokokapitalizirani, profitabilni i likvidni. Ipak, razina neprihodonosnih kredita uglavnom je i dalje povišena, što može nepovoljno utjecati na kreditiranje gospodarstva, investicijsku i gospodarsku aktivnost – te su stoga tzv. loši krediti i bili u fokusu rasprave.

Na prvom panelu uvodna predavanja održali su Nicolas Veron, s Peterson Institute for International Economics iz Bruegela, koji je govorio o iskustvima u rješavanju neprihodonosnih kredita u europodručju, i Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke koji se u svojem izlaganju fokusirao na gospodarske izazove povezane s normalizacijom monetarnih politika.

"Kontekst normalizacije monetarne politike je sinkroniziran globalni ekonomski rast, a istovremeno su inflacijski pritisci vrlo blagi, vjerojatno zbog globalizacije i brzoga tehnološkog napretka (npr. Amazon omogućuje lakšu usporedbu cijena) kao i naslijeđa financijske krize u vidu dugotrajnog razdoblja povišene nezaposlenosti", naglasio je Šošić. Viceguverner je nastavio konstatacijom da je "Fed već otpočeo proces dizanja kamata te se očekuje da će i ESB ići tim putem". Već od ove godine mjesečna kupnja vrijednosnih papira ESB-a pala je sa 60 na 30 milijarda eura mjesečno, a promijenila se i komunikacija te se od rujna ove godine očekuje zaustavljanje rasta bilance ESB-a. Šošić je utvrdio da ima temelja za optimizam glede intenziteta mogućih negativnih učinaka normalizacije kad je u pitanju naša regija – jer će bilance središnjih banaka ostati povišene duže vremena, a kako nema inflacijskih pritisaka, ni kamate vjerojatno neće značajno rasti. Ipak, prisutni su i rizici za takav scenarij: jedan od mogućih je npr. dekompresija premija za rizik, a tu su i izazovi za financijsku stabilnost – premda imamo novu regulativu – poput shadow bankinga, fintecha…

Potom je uslijedio guvernerski panel na kojemu su, uz domaćina, guvernera HNB-a, sudjelovali i Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije, Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije, Fehmi Mehmeti, guverner Centralne banke Kosova, Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, te Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore.

Slovenski guverner Boštjan Jazbec istaknuo je da središnje banke uglavnom odgovaraju na promjenu tržišnih kamatnih stopa, s relativno malom mogućnošću utjecaja na njihove determinante: inflaciju, demografiju, produktivnost, trgovinu… Ulazimo u novu fazu razmišljanja o tome što određuje inflaciju, kako se inflacija mjeri i koliko se uopće može utjecati na nju, a u ovom času ni akademski ni središnji ekonomisti nemaju gotove odgovore, zaključio je slovenski guverner. Guverner Vujčić istaknuo je da se mandati središnjih banaka razlikuju – dok ESB ima zadanih ispod, ali blizu 2 posto inflacije, HNB teži stabilnosti cijena, bez konkretnoga numeričkog cilja – pa se postavlja pitanje zašto npr. 1 posto inflacije ne bi bilo u skladu s ciljem stabilnosti cijena. "Malo je to postalo 'modernim' da se pokuša dosegnuti 2 posto, a ako tome dodamo i pitanje o kojemu je govorio kolega Jazbec – pitanje je kako uopće mjerimo inflaciju, kao i kako politika kvantitativnog popuštanja utječe na inflaciju. Već smo dugo u fazi oporavka i, ako se tako nastavi u iduće dvije godine – a monetarna se politika pritom ne normalizira u smislu povišenja kamata – koji će prostor ostati za djelovanje monetarne politike u sljedećoj recesiji? Ako želimo voditi protucikličku monetarnu politiku, onda moramo krenuti u normalizaciju kada smo u ekonomskom usponu. Jer ekonomski ciklusi neće nestati i, kada ne bismo u ovoj fazi rasta proveli normalizaciju, naš prostor djelovanja u sljedećoj silaznoj fazi ciklusa, kada bismo npr. kretali s nula posto kamata, praktički ne bi postojao", zaključio je hrvatski guverner. Također, normalizacija monetarne politike u europodručju neće biti potres za hrvatsko financijsko tržište ako se budu provodile strukturne reforme.

Što se tiče neprihodonosnih kredita, guverner HNB-a rekao je da je glavni poticaj za rješavanje tog problema u Hrvatskoj došao od HNB-ovih mjera iz 2013. godine kada su povećani zahtjevi za rezervacije; tako su banke tijekom tri godine morale povećati pokriće neprihodonosnih kredita rezervacijama za trideset posto. To je bio poticaj za početak prodavanja tih kredita. U 2014. godini u ukupnim plasmanima banaka neprihodonosni krediti dosizali su gotovo 18 posto ukupne bilance, dok su ove godine pali na 11 posto, a do kraja se godine očekuje da će pasti ispod 10 posto. To je vrlo dobar rezultat, osobito ako se uzme u obzir kriza Agrokora prošle godine. No, da bi rješavale problem tzv. loših kredita, banke moraju imati kapitala – supervizorski je pristup ograničenog dometa ako banke nemaju kapitala. Izlazak tzv. loših kredita iz bankovnih bilanca nije konačno rješenje problema jer oni time ne nestaju. Jasno je da je potrebna suradnja pravosudnog sustava odnosno zakonske regulative i kreditnih institucija – a takav se projekt na inicijativu HNB-a i EBRD-a provodi s hrvatskim Ministarstvom pravosuđa i Trgovačkim sudom. Edukacijom se namjerava doći i do stava o potrebnim amandmanima na stečajni zakon kako bi se procesi ubrzali, kao i do jačanja izvansudskih nagodba itd. I drugi su guverneri regije govorili o specifičnostima svojih bankovnih tržišta i mjerama za rješavanje nepihodonosnih kredita – odnosno o potrebi rada na sistemskom okviru za rješavanje tog problema.

Uvodno izlaganje prije drugog, bankarskog panela, održao je Velimir Šonje. Predstavio je istraživanje na temelju podataka Svjetske banke i komparativnu analizu efikasnosti bankovnih sustava Nove i Jugoistočne Europe. U uvjetima početka novog ciklusa smanjenja marži, očekivanog rasta kamatnih stopa tržišta novca i izvjesnosti da sljedeći kreditni ciklus neće donijeti vrlo visoke stope rasta kreditnih portfelja, postavlja se pitanje kako osigurati smanjenje rizika i rast efikasnosti kreditnog posredovanja. Vidi li se u regiji napredak u regulaciji i funkcioniranju pravosudnih sustava, što bi moglo smanjiti rizike? Koliki je prostor za smanjenje regulatornih troškova? Koliki je udio tehnoloških promjena u promjenama troškovnih struktura banaka? Postoje li pritisci i planovi za okrupnjavanje banaka, osobito na manjim tržištima? Sudionici ovog panela bili su Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), Berislav Kulte, direktor Udruženja banaka BiH, Toni Stojanovski, Udruženje banaka Makedonije, zamjenik predsjednika, Christoph Schoefboeck, Erste&Steiermarkische Bank, predsjednik Uprave, i Stanislava Zadravec Caprirolo, direktorica Udruženja banaka Slovenije. Raspravu je moderirao Milan Deskar Škrbić, iz Erste&Steiermarkische Bank. Zajednički je zaključak da banke u novim okvirima moraju potražiti rješenja u povišenju efikasnosti vlastitih poslovnih procesa, digitalizaciji poslovanja i povećanju obujma posla, odnosno u povećanom broju kredita te i u mogućem širenju poslovanja.

Godišnji susret guvernera središnjih banaka država regije okuplja guvernere i predstavnike banaka i financijskog sektora. Cilj je ovoga, zbog svojeg kontinuiteta sad već tradicionalnog skupa, unaprijediti suradnju financijskih institucija regije i razmijeniti iskustva u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i ukupnoga gospodarstva.