"Sudeći prema trenutnoj razini cijena energenata i njihovoj relativnoj promjeni, sadašnji energetski šok još je uvijek slabijeg intenziteta nego onaj iz 2022. Osim toga, dogovoreno dvotjedno primirje u travnju dovelo je do pada cijena nafte i plina pa smo, i uz današnje povećanje cijena, vrlo blizu razina predviđenih osnovnim scenarijem projekcije Europske središnje banke iz ožujka. Posljedično, utjecaj na trgovinsku bilancu energenata mogao bi biti manji nego 2022. Usto, sadašnji šok dolazi i uz slabiji rast, inflaciju bliže cilju i manje pritiske s tržišta rada nego 2022., što smanjuje rizike sekundarnih učinaka na inflaciju, a i europski energetski sustav danas je otporniji na šokove zahvaljujući diversifikaciji dobave i izvora proizvodnje. Ipak, treba biti oprezan i spreman i na realizaciju negativnih geopolitičkih rizika", istaknuo je danas Boris Vujčić, guverner HNB-a, u uvodnom govoru "Energetski šok 2.0: Kakve nam rizike nosi?“ na konferenciji "Financijski forum" u organizaciji tjednika Lider.
Guverner HNB-a tom je prilikom naglasio kako visoka koncentracija proizvodnje nafte i plina na Bliskom istoku čini globalne cijene energenata osjetljivima na nestabilnosti u toj regiji. "Ključna uloga Bliskog istoka u opskrbi sirovinama za gnojiva i helij povećava rizike za rast globalnih cijena hrane i stvara poremećaje u opskrbnim lancima. Europsko je gospodarstvo, uz azijske zemlje, najizloženije negativnim učincima sukoba na Bliskom istoku zbog uvozne energetske ovisnosti, ali Europska unija relativno malo izravno trguje s Bliskim istokom, osim u segmentu energenata i njihovih nusproizvoda. No, iako EU nije izravno ovisna o plinu s Bliskog istoka, svejedno je izložena cjenovnim pritiscima zbog povezanosti globalnog tržišta. Zbog toga anketni podaci signaliziraju prve negativne utjecaje krize na Bliskom istoku na gospodarsku aktivnost u europodručju te, u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku, proljetna projekcija ESB-a predviđa zamjetno veći utjecaj na BDP i inflaciju“, kazao je Boris Vujčić.
Prema njegovim riječima, sukladno anketnim podacima za ožujak, primjećuju se i negativni učinci na rast hrvatskog gospodarstva, iako su razmjerno ograničeni. "U Hrvatskoj se, u uvjetima izraženog rasta cijena energenata, očekuje ubrzanje inflacije u 2026., nakon čega bi u 2027. mogla ponovno usporiti. Proljetna projekcija HNB a predviđa i stabilan gospodarski rast u 2026., ali uz izražene negativne rizike u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku", zaključio je guverner HNB-a.