Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju bilježe porast od 1,5 milijardi kuna ili 0,6% (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj te su na kraju mjeseca iznosili 242,2 milijarde kuna, navodi se u HNB-ovom Komentaru monetarnih kretanja za srpanj. Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 3,8% u lipnju na 4,1% u srpnju, s tim da je mjesečni prirast plasmana gotovo u cijelosti odraz rasta kredita koji su na kraju srpnja iznosili 236,5 milijardi kuna.

Sektorski gledano, najviše su porasli krediti stanovništvu (1,3 milijardi kuna ili 1,0%) zbog programa državnog subvencioniranja koji je i dalje poticao snažan rast stambenih kredita (1,1 milijardu kuna ili 1,7%), a nastavljen je i razmjerno blagi porast gotovinskih nenamjenskih kredita (0,2 milijarde kuna ili 0,4%). Promatrano na godišnjoj razini, stambeni krediti su nastavili ubrzavati rast (s 10,1% na 10,6%), kao i gotovinski nenamjenski krediti (s 0,2% na 0,6%), što je rezultiralo ubrzanjem ukupnih kredita stanovništvu s 4,0% na 4,3%. U srpnju su blago porasli i krediti ostalim financijskim institucijama (0,3 milijarde kuna ili 3,3%), dok su, s druge strane, krediti poduzećima smanjeni za 0,2 milijarde kuna ili 0,3%. Unatoč mjesečnom padu, godišnja se stopa rasta kredita poduzećima ubrzala s 1,5% na 1,6% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine.   

Ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna i porasli su za 8,5 milijardi kuna ili 2,5 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj ove godine, dok su na godišnjoj razni porasli za 31,1 milijardi kuna ili 9,7 posto. Depoziti kućanstava su pritom u srpnju u odnosu na lipanj ove godine porasli za 3,3 milijarde ili 1,4 posto, dok su na godišnjoj razini bili veći za 18,2 milijarde kuna ili 8,4 posto.